Ajmo jos malo o varoi

Kreso
Čita i piše, odličan
Postovi: 598
Pridružen/a: 28 vel 2010, 22:32
Lokacija: Heerlen-NL

Ajmo jos malo o varoi

Post Postao/la Kreso »

Posto sam negdje u odgovoru u sahistinoj temi iznio neka svoja vidjenja o varoi, vidim da me najmanje dvojica kolega nisu shvatila.Medonosa i Stipo.
Pa hajde da to malo protabirimo.
Kazao sam dakle, da, ako smo dobro odradili jesenje i zimsko tretiranje, nebismo trebali uci u zimu sa vise od pedesetak jedinki.
Od pocetka zalijeganja matice, broj varoe se mjesecno udvostrucava.Bar tako tvrde znalci.
To je potvrdio i medonosa u temi pcelarenje u njemackoj sa tabelom 49 cinimi se.
Kazo sam isto tako da, ajde recimo neka zimska varoa, tijekom zime prezivljava i ceka prvo leglo da se razmnozi i zaokruzi zivotni ciklus.
Nisam kazao da je da je to zanemarljiv broj, i da nemoze nastetiti drustvu.Isto tako nisam kazao da netreba nista raditi.
Ako sve ovo stima, sad imamo nekih tristo,cetrsto varoica u drustvu.
Ako imamo, ajde recimo nekih sest ramova sa leglom, povrsine nekih nesto malo vise od cetvornog decimetra,onda je to, grubo, nekih 6000 celija sa leglom.
Gdje bi sad trebala nalaziti nasa varoa? Po nekom mom misljenju, sva je u leglu.Buduci, da jedino mravlja kiselina unistava varou u leglu, smatram
da je tretiranje bilo kojim drugim sredstvima beskorisno.Jedino ako nismo sigurni u efikasnost jesensko zimskih tretmana.
Znam da se sad nalazim na tankom ledu, i da mi mnogi nece sa zahvalnoscu uzeti ovaj tekst.
Mislim da je puno svrsishodnije ubaciti, naravno ako imamo, izgradjen ram sa trutovskim sacem.Tako cemo sigurno uhvatiti dosta varoe,
te joj na taj nacin pomrsiti konce odmah u pocetku.O rano ubacivanju trtovskog saca govorim iz iskustva.
Postoje i zagovornici, da treba isjecati prvo leglo, no to mi se cini preradikalno, iako mislim da bi bilo efektivno.
Ukoliko nam sada nakon poljevanja padne dosta varoe, ili je drustvo prezarazeno, ili nesto nestima pa nema legla.
Ovo je moje razmisljanje, koje nemogu potkrijepiti argumentima, osim efikasnosti trutovskog saca.
Interesuje me misljenje i ostalih kolega po ovom pitanju.
Pozz, Kreso
Avatar
medonosa
Aktivan
Postovi: 1660
Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
Kontakt:

Re: Ajmo jos malo o varoi

Post Postao/la medonosa »

Kreso je napisao/la:Posto sam negdje u odgovoru u sahistinoj temi iznio neka svoja vidjenja o varoi, vidim da me najmanje dvojica kolega nisu shvatila.Medonosa i Stipo.
Pa hajde da to malo protabirimo.
Kazao sam dakle, da, ako smo dobro odradili jesenje i zimsko tretiranje, nebismo trebali uci u zimu sa vise od pedesetak jedinki.
Od pocetka zalijeganja matice, broj varoe se mjesecno udvostrucava.Bar tako tvrde znalci.
To je potvrdio i medonosa u temi pcelarenje u njemackoj sa tabelom 49 cinimi se.
Kazo sam isto tako da, ajde recimo neka zimska varoa, tijekom zime prezivljava i ceka prvo leglo da se razmnozi i zaokruzi zivotni ciklus.
Nisam kazao da je da je to zanemarljiv broj, i da nemoze nastetiti drustvu.Isto tako nisam kazao da netreba nista raditi.
Ako sve ovo stima, sad imamo nekih tristo,cetrsto varoica u drustvu.
Ako imamo, ajde recimo nekih sest ramova sa leglom, povrsine nekih nesto malo vise od cetvornog decimetra,onda je to, grubo, nekih 6000 celija sa leglom.
Gdje bi sad trebala nalaziti nasa varoa? Po nekom mom misljenju, sva je u leglu.Buduci, da jedino mravlja kiselina unistava varou u leglu, smatram
da je tretiranje bilo kojim drugim sredstvima beskorisno.Jedino ako nismo sigurni u efikasnost jesensko zimskih tretmana.
Znam da se sad nalazim na tankom ledu, i da mi mnogi nece sa zahvalnoscu uzeti ovaj tekst.
Mislim da je puno svrsishodnije ubaciti, naravno ako imamo, izgradjen ram sa trutovskim sacem.Tako cemo sigurno uhvatiti dosta varoe,
te joj na taj nacin pomrsiti konce odmah u pocetku.O rano ubacivanju trtovskog saca govorim iz iskustva.
Postoje i zagovornici, da treba isjecati prvo leglo, no to mi se cini preradikalno, iako mislim da bi bilo efektivno.
Ukoliko nam sada nakon poljevanja padne dosta varoe, ili je drustvo prezarazeno, ili nesto nestima pa nema legla.
Ovo je moje razmisljanje, koje nemogu potkrijepiti argumentima, osim efikasnosti trutovskog saca.
Interesuje me misljenje i ostalih kolega po ovom pitanju.
Pozz, Kreso
Kreso tvoju analizu prihvatam i dosli smo do istog zakljucka,koji sam sa Zvonesom neznam gdje na kojoj temi zakljucio!Gdje se nalazi varoa,ako cemo po naucnom znanju imamo tabelu u temi "Pcelarstvo u Njemackoj"raspored Varoe u pcelinjem drustvu,ne za ovaj vremenski period,ali uopste!Tvoj argument o trutovskom sacu je i po meni jedini ispravan,i ja ga prakticiram i dalje cu to prakticirati,jer je prirodni nacin unistavanja Varoe,Varoa najdraze ulazi u trutovske celije(ako je trutovsko sace blizu radilickog legla ili u njegovoj sredini,jer je toplije),ako je ram gradjevnjak bez stane osnove trutovskog legla i na njemu pcele izgrade nekoliko stotina radilicki celija i ostalo zaleze matica trutovsko leglo,unistiti , to nije radikalna mjera borbe,ako dodjemo do rezultata(par trutovski lutki izvaditi i brojiti prisutnost varoe)da je drustvo jako napadnto varoom,bolje je i radikalnom mjerom odstraniti leglo,nego da nam varoa radikalnim napadom unisti drustvo(a)i sezonu!Uz prednosti trutovskog saca,brze nego posipanje i jeftinije uz to i skupi se znatne kolicine voska,dali za izradu satne osnove ili svijeca!Jos jednom kazem i ja sam pobornik trutovskog saca ili gradjevnjaka!Pozdrav Medonosa
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Ajmo jos malo o varoi

Post Postao/la zvones »

Kreso je napisao/la:Posto sam negdje u odgovoru u sahistinoj temi iznio neka svoja vidjenja o varoi, vidim da me najmanje dvojica kolega nisu shvatila.Medonosa i Stipo.
Pa hajde da to malo protabirimo.
Kazao sam dakle, da, ako smo dobro odradili jesenje i zimsko tretiranje, nebismo trebali uci u zimu sa vise od pedesetak jedinki.
Od pocetka zalijeganja matice, broj varoe se mjesecno udvostrucava.Bar tako tvrde znalci.
To je potvrdio i medonosa u temi pcelarenje u njemackoj sa tabelom 49 cinimi se.
Kazo sam isto tako da, ajde recimo neka zimska varoa, tijekom zime prezivljava i ceka prvo leglo da se razmnozi i zaokruzi zivotni ciklus.
Nisam kazao da je da je to zanemarljiv broj, i da nemoze nastetiti drustvu.Isto tako nisam kazao da netreba nista raditi.
Ako sve ovo stima, sad imamo nekih tristo,cetrsto varoica u drustvu.
Ako imamo, ajde recimo nekih sest ramova sa leglom, povrsine nekih nesto malo vise od cetvornog decimetra,onda je to, grubo, nekih 6000 celija sa leglom.
Gdje bi sad trebala nalaziti nasa varoa? Po nekom mom misljenju, sva je u leglu.Buduci, da jedino mravlja kiselina unistava varou u leglu, smatram
da je tretiranje bilo kojim drugim sredstvima beskorisno.Jedino ako nismo sigurni u efikasnost jesensko zimskih tretmana.
Znam da se sad nalazim na tankom ledu, i da mi mnogi nece sa zahvalnoscu uzeti ovaj tekst.
Mislim da je puno svrsishodnije ubaciti, naravno ako imamo, izgradjen ram sa trutovskim sacem.Tako cemo sigurno uhvatiti dosta varoe,
te joj na taj nacin pomrsiti konce odmah u pocetku.O rano ubacivanju trtovskog saca govorim iz iskustva.
Postoje i zagovornici, da treba isjecati prvo leglo, no to mi se cini preradikalno, iako mislim da bi bilo efektivno.
Ukoliko nam sada nakon poljevanja padne dosta varoe, ili je drustvo prezarazeno, ili nesto nestima pa nema legla.
Ovo je moje razmisljanje, koje nemogu potkrijepiti argumentima, osim efikasnosti trutovskog saca.
Interesuje me misljenje i ostalih kolega po ovom pitanju.
Pozz, Kreso
Sjećam se da je bilo pisanja kako rusi i kinezi preporučuju isjecanje zadnjeg i prvog legla . Dok za zadnje leglo to ima smisla , jedan poljski znanstvenik (nemam trenutno
detalje) je ustvrdio da varoa u proljeće ulazi u leglo tek kad počne unos peluda , što znači da je u prvom leglu ili leglima nema , pogotovo ako se već u prvom mjesecu dodaje pogača, koja će odmah postaći leglo . Slažem se s tobom u vezi mravlje kiseline . Kako joj ja nisam obožavaoc ti sigurno znaš više od mene o njenom djelovanju . Sigurno je
da je njeno djelovanje izraženije pri višim temperaturama, što nosi i neke rizike .Pitanje je kakvo je djelovanje pri nižim temperaturama kakve su sada . Što se tiče
trutovskog legla ja o njemu imam svoje mišljenje koje nemora biti ispravno, a to je kad je trutovsko leglo puno zaraženo , to samo znači da je zvono za uzbunu pred kolaps .
Ako ima malo varoe u trutovskom leglu to neznači ništa jer je možda prepuno radiličko leglo . Zašto je tako pokušat ću obrazložit nekim napisom koji već duže vrijeme
najavljujem u kojem bi trebala biti neka moja razmišljanja u skladu sa saznanjem o varoi ali nemam vremena, a uz to teško je pisati , rađe čitam . Za trutovsko saće se
iznose podatci (kako ko ) da ga varoa voli više od radiličkog za osam do šesnest puta . Naravno trutovsko saće je obično na periferiji gdje je niža temperatura . Pitanje je dali
je došlo do zamjene teza pa se tvrdi da se varoa bolje razmnožava pri nižim temperaturama ? Ovo pitanje postavljam i sam sebi , jer po svim tabelama vrhunac varoe je u
vrijeme kad su vrlo dugački dani i iznimno topli . Po pisanju kolega koji tvrde da je varoe mnogo manje kad je odgovarajuća mikro klima i kad pčele prave brade, varoe
tada nebi trebalo biti nikako .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Re: Ajmo jos malo o varoi

Post Postao/la senad »

Ovoj temi fali biologija varroe pa bi bilo dobro kada bi nam neko i to postavio .
Kreso je napisao/la:Kazao sam dakle, da, ako smo dobro odradili jesenje i zimsko tretiranje, nebismo trebali uci u zimu sa vise od pedesetak jedinki.
JA kada uradim zimso tretiranje OK više ne razmišljam o varoi do avgusta , IStina u januaru vršim diagnostiku prirodnog pada.

RAdio sam sa RG dok nisam radio sa OK u zimskom periodu. Nalazo sam od 3-7 varoa u trutovskom leglu.

RAdio sam i MK i neke eksperimente i pokazala i se jako nestabilna.

U zadnje vrijeme kako mi trebaju trutovi RG ne isjecam tj kod mene je to FA okvir u LR nastavku ,

U zimu sam ušao jako zadovoljan sa brojem ulica pčele u klubetu, jaunarska diagnostika pokazala je da nemam brige do avgusta ,
Danas sam isjekao jedan RG ( sa FA okvira) kojeg je matica zalegla ( previdio samtaj okvir ) nisam našao niti jednu varou u RG.

Moje mišljenje je da je bespotrebno bilo čim tretirati ako smo uradili kvalitetno zimski tretman oksalnom kiselinom, izuzimaući RG koji spada u biološku borbu i koji može dati rezultate i da uhvati i ono malo varoe.
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar
medonosa
Aktivan
Postovi: 1660
Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
Kontakt:

Re: Ajmo jos malo o varoi

Post Postao/la medonosa »

slikaevo ova na njemackom jeziku,vazne su slike :D
Zvones,sto se tice gradjevnjaka i rama sa trutovskim leglom i temperature-mikroklime,u pravu si sa svojim poredjenjem,ali ovisno o vremenskom i godisnjem dobu u kojem se koristi,igra veoma veliku ulogu!Naravno da nece varoa sada u ovo vrijeme(danas+9C)setati do zadnjeg rama i uci u trutovske celije,da ce uci u radilicke celije!Ovisno o jacini uzimljenog drustva,utjecaju zime,kolicini hrane i uslovima razvoja pcelinjeg drustva,tako se i varoa razvija unutar pcelinje zajednice!Mravlja kiselina u ovom vremenskom periodu,nebi imala velikih ucinaka,kao ni drugo neko sredstvo po mome misljenju!Vise problema stvara varoa svojom brzom promjenom,otpornosti na lijekove,mutacijom,po njemackim institutima,iako su je podcijenili sa svrstavanjem u grinju ipak je ona parazit kao i svaki drugi parazit koji zivi na racun drugog organizma,tako i na ovoj slici razvoj broja varoe u radilickom leglu odredjuje samo otpornost lutke pcele,sto je ona otpornija manje je varoe i obratno!
Kreso
Čita i piše, odličan
Postovi: 598
Pridružen/a: 28 vel 2010, 22:32
Lokacija: Heerlen-NL

Re: Ajmo jos malo o varoi

Post Postao/la Kreso »

Neznam sta bi rekao o tvrdnji da u prvom leglu nema varoe.Valljda je taj tip iznio utemeljene tvrdnje.Meni izgleda nelogicno.
Otprilike, svaki zivi stvor ima za cilj produzenja vrste.Ako je to tako, varoa prezivljava tih par mjeseci bez legla, i ja bih ocekivao
da jeva ceka povoljne uslove za akciju.Nevidim konekciju sa polenom.Ovo, naravno, nemogu argumentirati.
Sto se tice cinjenice da varoe najvise ima kad je najtoplije, to je logicna posljedica toga da je tada kulminacija razvoja iste.
Razmnozava se od januara.Znam da postoji nacin borbe protiv varoe privremenim dizanjem temperature.
Sjecam se i jedne rasprave sa nekog drugog foruma, u kojoj se tvrdilo da povecana temperatura u kosnici, u kombinaciji sa povecanom vlagom
doprinosi tome da je vrlo mali broj varoe reproduktivan.Ovo mi se cini interesantnim, i postize se osiguravanjem povoljnih uvijeta u kosnici.
Kod mene je isto tako dosta efektivna kombinacija MK + oxalne.No ipak se nadje neko drustvo, kod kog se na neki nacin nadje viska varoe.
Ili ja negdje fulam, ili drustvo na neki nacin ima vise problema s tim.U principu bih bio najsretniji da uopce nemoram vaditi gradjevnjake.
No principjelno sam protiv bilo kakvih tretmana za vrijeme medobranja.Predstoji obezbjedjivanje sto boljih uvijeta za pcele , a losijih za varou.
Ima toliko materijala za experimentiranje.Boze zdravlja.
Pozz, Kreso.
Marin
Čita i piše, odličan
Postovi: 565
Pridružen/a: 03 kol 2010, 00:15
Lokacija: LJubuški

Re: Ajmo jos malo o varoi

Post Postao/la Marin »

Otprilike, svaki zivi stvor ima za cilj produzenja vrste.Ako je to tako, varoa prezivljava tih par mjeseci bez legla, i ja bih ocekivao
da jeva ceka povoljne uslove za akciju.Nevidim konekciju sa polenom.Ovo, naravno, nemogu argumentirati.

Krešo,
jedan od razloga što u prvom leglu" ne treba "očekivati veliki napad varoe je što prvo leglo počima još dok pčela može
kontrolirati svako leglo do zatvaranja . Pojavom veće količine peluda to leglo se brže širi i pčela je u krajnjoj fazi da to sve kontrolira te varoa ima i širi front djelovanja .
Drugi pristup je da varoa tim načinom omogućava sebi nastavak populacije i da nekim instiktom prati svog domaćina i da je u nekoj simbiozi do neke granice . Ovo su samo neka od razmišljanja raznih autora.. POzz
"Tko hoće nešto učiniti, nađe način, tko neće ništa učiniti, nađe opravdanje." Pablo Picasso
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Re: Ajmo jos malo o varoi

Post Postao/la Stipo »

Kako tko hoće ja imam riješenje za varrou. Kako sam predvidio tako sam prošlu sezonu i prošao i bez problema ovu sezonu nastavljam. Ne trebaju mi građevnjaci jer tu je BeeVital riješio je sve moje probleme. Sva su društva zdrava i vitalna sve matice na broju i sve lijepo legu. Odradio sam puni tretman sa BeeVitalom uoči vrijeskove paše koji mi je donio zlatnu medalju za kvalitetu. Šta više tražiti od nekog srestva protiv varroe ako već treću godinu imaš zdrava društva i kvalitetan proizvod. Varroa mi je postala sporedna stvar ja odradim svoje i neka se varroa misli šta će dalje.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
Avatar
medonosa
Aktivan
Postovi: 1660
Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
Kontakt:

Re: Ajmo jos malo o varoi

Post Postao/la medonosa »

Stipo je napisao/la:Kako tko hoće ja imam riješenje za varrou. Kako sam predvidio tako sam prošlu sezonu i prošao i bez problema ovu sezonu nastavljam. Ne trebaju mi građevnjaci jer tu je BeeVital riješio je sve moje probleme. Sva su društva zdrava i vitalna sve matice na broju i sve lijepo legu. Odradio sam puni tretman sa BeeVitalom uoči vrijeskove paše koji mi je donio zlatnu medalju za kvalitetu. Šta više tražiti od nekog srestva protiv varroe ako već treću godinu imaš zdrava društva i kvalitetan proizvod. Varroa mi je postala sporedna stvar ja odradim svoje i neka se varroa misli šta će dalje.
Gradjevnjak donosi veoma dobre rezultate,i u prozvodnji voska,osim bioloskog nacina uklanjanja varoe,i uzgoja zdravi trutova za vitalne matice,bez kojih nema jakog drustva i prinosa meda!
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Re: Ajmo jos malo o varoi

Post Postao/la Stipo »

medonosa je napisao/la:
Stipo je napisao/la:Kako tko hoće ja imam riješenje za varrou. Kako sam predvidio tako sam prošlu sezonu i prošao i bez problema ovu sezonu nastavljam. Ne trebaju mi građevnjaci jer tu je BeeVital riješio je sve moje probleme. Sva su društva zdrava i vitalna sve matice na broju i sve lijepo legu. Odradio sam puni tretman sa BeeVitalom uoči vrijeskove paše koji mi je donio zlatnu medalju za kvalitetu. Šta više tražiti od nekog srestva protiv varroe ako već treću godinu imaš zdrava društva i kvalitetan proizvod. Varroa mi je postala sporedna stvar ja odradim svoje i neka se varroa misli šta će dalje.
Gradjevnjak donosi veoma dobre rezultate,i u prozvodnji voska,osim bioloskog nacina uklanjanja varoe,i uzgoja zdravi trutova za vitalne matice,bez kojih nema jakog drustva i prinosa meda!
Koliko se napravi štete i uništi pčelinjeg truda za jedan građevnjak može se kupiti bar 10 i više gotovih satnih osnova.
Ja sam sa tom praksom sa građevnjacima prekinuo ima 5 godina. Kada ima nešto bolje treba to i koristiti. Građevnjak je za mene stvar prošlosti. Tko će ga znati možda mi u budućnosti ovaj put kojim ja idem u borbi protiv varroe jednom netko pokaže da nije dobar i da ima bolji. Do puta novog držim se ovog.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
Avatar
medonosa
Aktivan
Postovi: 1660
Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
Kontakt:

Re: Ajmo jos malo o varoi

Post Postao/la medonosa »

Stipo je napisao/la:
medonosa je napisao/la:
Stipo je napisao/la:Kako tko hoće ja imam riješenje za varrou. Kako sam predvidio tako sam prošlu sezonu i prošao i bez problema ovu sezonu nastavljam. Ne trebaju mi građevnjaci jer tu je BeeVital riješio je sve moje probleme. Sva su društva zdrava i vitalna sve matice na broju i sve lijepo legu. Odradio sam puni tretman sa BeeVitalom uoči vrijeskove paše koji mi je donio zlatnu medalju za kvalitetu. Šta više tražiti od nekog srestva protiv varroe ako već treću godinu imaš zdrava društva i kvalitetan proizvod. Varroa mi je postala sporedna stvar ja odradim svoje i neka se varroa misli šta će dalje.
Gradjevnjak donosi veoma dobre rezultate,i u prozvodnji voska,osim bioloskog nacina uklanjanja varoe,i uzgoja zdravi trutova za vitalne matice,bez kojih nema jakog drustva i prinosa meda!
Koliko se napravi štete i uništi pčelinjeg truda za jedan građevnjak može se kupiti bar 10 i više gotovih satnih osnova.
Ja sam sa tom praksom sa građevnjacima prekinuo ima 5 godina. Kada ima nešto bolje treba to i koristiti. Građevnjak je za mene stvar prošlosti. Tko će ga znati možda mi u budućnosti ovaj put kojim ja idem u borbi protiv varroe jednom netko pokaže da nije dobar i da ima bolji. Do puta novog držim se ovog.
Izrada 10 satnih osnova u tvojim uvjetima traje 3 godine kako si sam rekao,nesto se promjenilo u klimatskim uslovima?
Marin
Čita i piše, odličan
Postovi: 565
Pridružen/a: 03 kol 2010, 00:15
Lokacija: LJubuški

Re: Ajmo jos malo o varoi

Post Postao/la Marin »

Da se i ja uključim
Jedna tura u mom prevozu je 64 košnice + do davadesetak nukleusa i uvijek na preko 100 km od baze- ako sam na terenu. Ako sam na baznom onda je bar 10 km od kuće .
Postavljao sam gradjevnjake i postaviti ću ih bilo kad samo da mi neko hoće preuzteti izrezane- jer mi to tada stvara problem .
Jedan problem je da svi ne budu uradjeni u istom vremenskom ciklusu radi pašnih ili nekih drugih razloga pa se pregledi moraju ponavljati a drugi je velika zapremina tog materijala .
Kad to donesem do kuće i istopim voska bude nešto ali šta sa onim ostatkom - skuhanim trutovima . Vjerujte ja nemam kud sa tim odmah, a do malo se to pokvari ...
Radio sam i dva velika solarna topionika (sa duplim staklom i dobrom izolacijom te brzim dizanjem temparature ) za teren ali ne bude vremena da se to sve odradi već se smrači ili bude oblačno , tako da sam sad za sad odustao od tog načina .
"Tko hoće nešto učiniti, nađe način, tko neće ništa učiniti, nađe opravdanje." Pablo Picasso
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Re: Ajmo jos malo o varoi

Post Postao/la Stipo »

medonosa je napisao/la:Izrada 10 satnih osnova u tvojim uvjetima traje 3 godine kako si sam rekao,nesto se promjenilo u klimatskim uslovima?
Nije baš za 3 godine ali za godinu dana 10 satnih osnova to nikad ni jedno moje društvo nije izradilo osim 2003. godine koja se pamti a vjerujem da će se teško opet ponoviti da imam 3 vrcanja.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Ajmo jos malo o varoi

Post Postao/la zvones »

Neću odgovarati na sva moguća pitanja koja sam vidio poslje mog posta iz razloga što još uvijek želim napisati cjelovit tekst , ali to će biti iza blagdana .
Ipak na jedno pitanje ću ja postavit protupitanje . Postoje sasvim opravdane tvrdnje , da je razvoj varoe u vrijeme ekspanzije društva veliki , ali mi tu varou
ne vidimo zato što je uglavnom u leglu . Moguće da je tako ali varoa sazrijeva van legla , na pčelama . Po mom mišljenju bi trebalo da bude i prirodni pad
značajan . Po pisanjima koja sam čitao , uglavnom je zanemarljiv . Ako pogledamo tablice razvoja varoe , vidjet ćemo kad je njen vrhunac .Možemo to
zanemariti, ali ako se zna , a vidi se i tablica koju je medonosa postavio, mali je natalitet varoe 1 do 3 u proljetnom razvoju . Uz to kao i ljetna pčela ,
život je ljetne varoe kraći, kažu od 20 do 40 dana , a neko i dva mjeseca . Dakle ako je puno u proljetnom razvoju , očekivat je da će i prirodni pad biti
značajan . Po mojim pretpostavkama, varoin ciklus je prilagođen tako da ih ima najviše na zimskim pčelama . Priča da varoa štiti svog hranitelja ne drži
vodu , jer zašto onda postoje tvrdnje da pčele zbog varoe mogu doživjeti kolaps već u jesen .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Re: Ajmo jos malo o varoi

Post Postao/la Stipo »

Razvoj varroe je potpuno prilagođen razvoju pčele. U prvom pčelinjem leglu nije pronađena varroa. Iz toga se uzima da varroa štedi svoga domaćina. U drugom pčelinjam leglu je pronađena varroa. Postoje ljetne i zimske varroe. Letne žive od 40 do 60 dana dok zimske mogu živjeti do 240 dana. Srećom varroe koje prezime pored toga što ne ulaze odmah iu prvo pčelinje leglo imaju slab reproduktivni ciklus. Prosječni razvoj varroe je svakih 22 dana veći za dva puta. To je odnos ako uzmemo svih 14 varroinih generacija u jednoj godini. Međutim to nije tako prava linija nego je to iz početka niska gotovo ravna linija koja se kako vrijeme prolazi sve više progresivno uzdiže. Iz početka se broj varroa u prvom ciklusu povećava za 1: 0,8 u drugom ciklusu za 1:1,2 tek treći 1 : 1,7 a tek četvrta ili peta generacija se dvostruči, Sedma i li osma generasija se trostruči, deseta ili jedanaesta se četverostruči i tako svaka sljedeća generacija ima sve jači reproduktivni ciklus da po nekim analizama vrhunac porasta varroe može biti i do 15 puta veći od broja varroa prije 22 dana. Na kraju varroa postiže vrhunaci i njen broj naglo opada, a naglo opada i broj pčela u košnici jer je nastupio kolaps društva.
Ova dolje tabela prikazuje model prosječnog porasta varroe tijekom jedne sezone sa početnim stanjem od 50 varroa.
slika
Stvarno stanje može biti slabije sa manjim konačnim brojem varroa i bez toga žutog dijela koji prikazuje kolaps društva, a može biti i višestruko više varroe i do kolapsa može doći čak i mjesec dana ranije. Dobro pogledajte dojnji grafikon gdje sam ja dva puta presjeko uzlaznu liniju porasta varroe. Malo pogledajte prvi grafikon i razmislite gdje i kada ćete presjeći razvoj varroe da društvo ne uđe pa čak ni da se približi žutom polju.
Nezaboravite ma koliko se god mi trudili uvijek će biti neko društvo koje će se približiti žutom polju koje prikazuje kolaps društva.

.
Ovo dole je tabela moga praćenja stanja varroe kod primjene jednog preparata za njeno uklanjanje i sprečavanje razvoja.
slika
Uspoređujući gornji i dojnji grafikon čisto se vidi koliko pčelar može spriječiti razvoj varroe.
Ujedno se vidi da je jako važno spriječiti razvoj varroe što ranije.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Ajmo jos malo o varoi

Post Postao/la zvones »

Stipo je napisao/la:Razvoj varroe je potpuno prilagođen razvoju pčele. U prvom pčelinjem leglu nije pronađena varroa. Iz toga se uzima da varroa štedi svoga domaćina. U drugom pčelinjam leglu je pronađena varroa. Postoje ljetne i zimske varroe. Letne žive od 40 do 60 dana dok zimske mogu živjeti do 240 dana. Srećom varroe koje prezime pored toga što ne ulaze odmah iu prvo pčelinje leglo imaju slab reproduktivni ciklus. Prosječni razvoj varroe je svakih 22 dana veći za dva puta. To je odnos ako uzmemo svih 14 varroinih generacija u jednoj godini. Međutim to nije tako prava linija nego je to iz početka niska gotovo ravna linija koja se kako vrijeme prolazi sve više progresivno uzdiže. Iz početka se broj varroa u prvom ciklusu povećava za 1: 0,8 u drugom ciklusu za 1:1,2 tek treći 1 : 1,7 a tek četvrta ili peta generacija se dvostruči, Sedma i li osma generasija se trostruči, deseta ili jedanaesta se četverostruči i tako svaka sljedeća generacija ima sve jači reproduktivni ciklus da po nekim analizama vrhunac porasta varroe može biti i do 15 puta veći od broja varroa prije 22 dana. Na kraju varroa postiže vrhunaci i njen broj naglo opada, a naglo opada i broj pčela u košnici jer je nastupio kolaps društva.
Ova dolje tabela prikazuje model prosječnog porasta varroe tijekom jedne sezone sa početnim stanjem od 50 varroa.
slika
Stvarno stanje može biti slabije sa manjim konačnim brojem varroa i bez toga žutog dijela koji prikazuje kolaps društva, a može biti i višestruko više varroe i do kolapsa može doći čak i mjesec dana ranije. Dobro pogledajte dojnji grafikon gdje sam ja dva puta presjeko uzlaznu liniju porasta varroe. Malo pogledajte prvi grafikon i razmislite gdje i kada ćete presjeći razvoj varroe da društvo ne uđe pa čak ni da se približi žutom polju.
Nezaboravite ma koliko se god mi trudili uvijek će biti neko društvo koje će se približiti žutom polju koje prikazuje kolaps društva.

.
Ovo dole je tabela moga praćenja stanja varroe kod primjene jednog preparata za njeno uklanjanje i sprečavanje razvoja.
slika
Uspoređujući gornji i dojnji grafikon čisto se vidi koliko pčelar može spriječiti razvoj varroe.
Ujedno se vidi da je jako važno spriječiti razvoj varroe što ranije.
Ja i nepišem o kalkulacijama , nego često gledam upravo prvi dijagram . Iz njega se može vidjeti slab porast varoe u vrijeme kad ima najviše legla , a zatim nagli skok
upravo kad pčele smanjuju leglo .Ili te tablice nisu u redu ili ja debelo griješim . Po tablici je početkom sedmog mjeseca negdje oko 200 varoa , a početkom osmog oko 500,
da bi početkom devetog bilo 3.500 ili više . Negdje između sedmog i osmog ili ćak na početku sedmog treba je presjeći . Pitanja u vezi toga je mnogo ali nadam se da se mogu riješiti .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Re: Ajmo jos malo o varoi

Post Postao/la Stipo »

Zvones grafikom možda nije 100 % točan ali je približan i vizualno jako dojmljiv. Doista je to tako ako 1. 8. imamo 800 varroa 20.8. će ih biti bar 4 puta više to je 3 200. Čitao sam neke podatke da taj uzlazni ciklus za 22 dana povećava broj varroe za 8 puta, a na jednom mjestu sam pročitao da kod nekih društava u pogodnim uvjetima za 22 dana broj varroe može skočiti čak za 14 do 15 puta.
To je objašnjeno činjenicom da se u nekim ćelijama može pronaći po 12 varroa koje je zalegla samo jedna ženka iz prošle generacije. Taj ciklus pojačavaju ženke i iz proteklih nekoliko generacija koje zaležu više puta sa velikim brojem jaja.
Od tuda potječe,a na grafikonu je vidljiv prosječan nagli porast varroe koji je uzrokovan tom pojavom da tada legu ženke varroe više jaja i iz nekoliko prošlih generacija. Ja sam uzeo prosječan porast varroe za 4 puta ,a zna se da taj prirast može biti i daleko veći. O varroi se može pronaći mnogo objavljenih radova. Čudno mi je da sam na nekim predavanjima slušao da predavač izjavljuje kako se i dan danas o varroi zna malo. O varroi se piše sve i svašta i ima dosta neistina. Iz toga treba zarlučiti što je istina , a što naklapanje i zastarjele tvrdnje. Ja od kad sam čuo za varrou počeo sam gutati znanje sve što je netko o njoj rekao i napisao ali sam razlučio neke stvari o varroi koje su jako bitne za nas pčelare. Do kristalizacije moga znanja je došlo postupno nakon višegodišnjeg praćenja varroe u mom pčelinjaku. Razlučio sam sve bitne i nebitne stvari oko varroe i usmjeravao se da shvatim njen razvojni ciklus i načinu kao je uništiti i spriječiti njen nagli razvoj.
Saznao sam također da od svega što se do sada koristilo i što se koristi za suzbijanje varroe u košnici je BeeVital na prvom mjestu.
Ne postoji ni jedno sredstvo na tržištu osim što uništi određen broj varroa da na duže vrijeme koči njen nagli razvoj.
Svako sredstvo i metoda u aktivnoj sezoni koje se primjeni za uništavanje varroe samo smanji broj varroe i tako dobijemo od 22 do 44 dana na vremenu i varroa se vrati višestruko ponovo nazad. Kod BeeVitala to odgađanje traje više od 60 dana i varroa se višestrukao nakon toga ne vraća nazad.
Na primjer ako 1. 7. mravljom kiselinom ili Apiquardom ili Timolom od 500 varroa nakon tretmana ostane 100 nakon 22 dana imat ćemo ponovo 300 varroa, a nakon 44 dana bit će ih 1 200. Ako smo primjenili BeeVital ni nakon 60 dana nećemo imati više od 400 varroa. ove cifre koje sam gore naveo su samo radi orjentacije da se stekne osjećaj o stanju što želim reći.To su moja saznanja i činjenice do kojih sam ja došao svojim istraživanjem koje su potpuno točne.
Nije mi namjera da promoviram BeeVital nego da uputim čitaoce da saznaju još nešto o varroi. Ako netko ne vjerujo u ovo što ja pišem neka radi po svome I neka ne čita moje postove. Ja ovo pišem zbog nas sviju , a ne zbog sebe jer doista želim pomoći našim pčelarima što više mogu i uputiti ih na ispravan put. Ja idem tim putem i moji rezultati se vide tko hoće da ga prati medno mu. Tko ima drugi put neka ga iznese pa neka pčelari izaberu koji im bolje odgovara.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
mirsad
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 381
Pridružen/a: 29 sij 2011, 12:57
Lokacija: Anderstorp-Svedska-Skandinavija

Re: Ajmo jos malo o varoi

Post Postao/la mirsad »

POZ
Kolega pratim tvoj rad[pisanje] i zahvaljujem se u moje ime i ime svih ostalih
koji samo cetaju a nezele da se jevno zahvale.
Koji je plan polivanja za ovu godinu.
Pitam jer ako se dobro sijecam da si negdija napominjao
da ces mijenjati raspored polivanja za ovu godine.

MK
Avatar
Stipo
Aktivan
Postovi: 2824
Pridružen/a: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno
Kontakt:

Re: Ajmo jos malo o varoi

Post Postao/la Stipo »

mirsad je napisao/la:POZ
Kolega pratim tvoj rad[pisanje] i zahvaljujem se u moje ime i ime svih ostalih
koji samo cetaju a nezele da se jevno zahvale.
Koji je plan polivanja za ovu godinu.
Pitam jer ako se dobro sijecam da si negdija napominjao
da ces mijenjati raspored polivanja za ovu godine.

MK
Kod mene je Dđanarika u punom cvati i jučer sam već polio.
Cilj mi je da do početka bagrema odradim sva 3 poilivanja.
Prošle godine sam polivao u Maju ali ove godine planiram u Maju odvesti pčele na Bagrem pa zato to odrađujem ranije.
Ovim postupkom ću imati i rezultate za one pčelare koji imaju Bagremovu pašu.
Prošlogodišnji kalendar se za njih ne odnosi. Sa ova dva kalendara imat ću rezultate za planinsko i za nizinsko pčelarenje.
Ove godine ću imati rezultate kako stoji varroa u proizvodnim društvima koji se pojačavaju sa leglom iz rezervnih društava, a time se pojačavaju i sa varrom. Na kraju sezone vidjet ću rezultat pa ću usporediti.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit CleanKoristim samo Bio Vit Clean
Kreso
Čita i piše, odličan
Postovi: 598
Pridružen/a: 28 vel 2010, 22:32
Lokacija: Heerlen-NL

Re: Ajmo jos malo o varoi

Post Postao/la Kreso »

Evo, nakon male stanke, da nastavimo.
Prvo opaska o nekoj vrsti simbioze izmedju varoe en domacina.
Da bi parazit i domacin bili u nekoj vrsti ravnoteze, potrebna su vjerovatno stoljeca. Varoa potice od indijske pcele, Apic cerana, i pojavila se
u Evropi nekgdje pocetkom osamdestih. Dakle tih nekih cetrdesetak godina druzenja sa Carnicom predstavlja ne vise nego sekundicu evolucije.
Kod indijske pcele se varoa ne razmnozava u radilickom leglu, te im je (kod pcela) usni aparat drugaciji te aktivno ciste varou. to je stabilna relacija.
Stoga mi se jos uvijek cini nevjerovatno da varoa ne ulazi u rano leglo.
Zenka varoe provodi jedan dio zivota na odraslim pcelama, na taj nacin se krece unutar kosnice sisuci hemolimfu.
Poslije toga ulazi u leglo prije zatvaranja zbog razmnozavanja. Pri tome preferiraju 8-10 puta trutuovsko leglo.
Razlog tome je cinjenica da trutovsko leglo postaje privlacno varoi 40-50 sati prije zatvaranja, dok je kod radilickog legla taj period 10-015 sati.
Larve izlucuju neke tvari koje privlaci varou.Trutovske izlucuju vise ove materije.
Dakle, prije zatvaranja celije, varoa se ugnijezdi u mlijeci ispod larve.Kad larva potrosi hranu, varoa se hrani hemolimfom.
Otprilike tri dana nakon zatvaranja celije, zenka polaze neoplodjeno jaje iz kog izlazi muzjak.Poslije savkih 25-30 sati zenka polaze novo jaje iz kog izlaze zenke.
Zenka polaze max 4 oplodjena jajeta u celije radilice i max 7 u celije truta. potrebno je sedam do osam dana da zenka sazrije i da se pari sa muzjakom.
Iz radilicke celije izlaze dvije nove varoe, iz trutovske tri. Odrasla zenka ulazi dva do tri puta u celiju za razmnozavanje.
Veci dio ovih podataka sam preuzeo iz publikacije istrazivackog tima (bijen@wur) sa univerziteta u Wageningen.
Nakon svega mi ovaj prvi grafik izgleda nevjerovatno optimistican.Sve negdje do kraja jula imamo zanemariv broj varoe.
Da bi se populacija varoe povecala 15 puta za 22 dana, svaka varoa bi prosjecno morala da izvede 14 kcerkica i sama da prezivi.
To mi djeluje nevjerovatno.Mislim da je ipak razvoj varoe malo drugaciji, i podatak da se mjesecno udvostrucuje pocevsi od prvog legla mi zvuci vjerodostojnije.
Odmah bi ja potpisao takav razvoj varoe u mojim drustvima (prvi grafik).
Nacin borbe protiv ovog nametnika je ovisan o klimatskim uvjetima i nacinu pcelarenja.To kako ja radim na svom stacionaru u mojimuvjetima Marin nemoze(klima,seleci).
Ako netko, poput Stipe, nadje svoj nacin protiv, i pokaze se funkcionalno, nista bolje od toga.
Sigurno je samo da se protiv ovoga nametnika moramo boriti sustavno, da bi nam drustva bila vitalna.
Pozz, Kreso
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Ajmo jos malo o varoi

Post Postao/la zvones »

VAROA POD KONTROLOM

Mislio sam da ću ovaj tekst, koji je već duže vrijeme u fazi razmišljanja, napisati u posebnoj temi sa nekim naslovom koji će privući pažnju . Kad je Krešo postavio
ovu temu, odmah sam pomislio „zašto ne „ , radi se o sasvim dobroj temi kako za raspravu , tako i za ponešto naučit. Svoje pisanje počinjem od Krešinog pitanja, a njime bih čini mi se počeo i da ga nije postavio :
Kreso je napisao/la:Evo, nakon male stanke, da nastavimo.
Prvo opaska o nekoj vrsti simbioze izmedju varoe en domacina.
Da bi parazit i domacin bili u nekoj vrsti ravnoteze, potrebna su vjerovatno stoljeca. Varoa potice od indijske pcele, Apic cerana, i pojavila se
u Evropi nekgdje pocetkom osamdestih. Dakle tih nekih cetrdesetak godina druzenja sa Carnicom predstavlja ne vise nego sekundicu evolucije.
Kod indijske pcele se varoa ne razmnozava u radilickom leglu, te im je (kod pcela) usni aparat drugaciji te aktivno ciste varou. to je stabilna relacija.
Stoga mi se jos uvijek cini nevjerovatno da varoa ne ulazi u rano leglo.
Zenka varoe provodi jedan dio zivota na odraslim pcelama, na taj nacin se krece unutar kosnice sisuci hemolimfu.

Poslije toga ulazi u leglo prije zatvaranja zbog razmnozavanja. Pri tome preferiraju 8-10 puta trutuovsko leglo.
Razlog tome je cinjenica da trutovsko leglo postaje privlacno varoi 40-50 sati prije zatvaranja, dok je kod radilickog legla taj period 10-015 sati.
Larve izlucuju neke tvari koje privlaci varou.Trutovske izlucuju vise ove materije.
Dakle, prije zatvaranja celije, varoa se ugnijezdi u mlijeci ispod larve.Kad larva potrosi hranu, varoa se hrani hemolimfom.
Otprilike tri dana nakon zatvaranja celije, zenka polaze neoplodjeno jaje iz kog izlazi muzjak.Poslije savkih 25-30 sati zenka polaze novo jaje iz kog izlaze zenke.
Zenka polaze max 4 oplodjena jajeta u celije radilice i max 7 u celije truta. potrebno je sedam do osam dana da zenka sazrije i da se pari sa muzjakom.
Iz radilicke celije izlaze dvije nove varoe, iz trutovske tri. Odrasla zenka ulazi dva do tri puta u celiju za razmnozavanje.
Veci dio ovih podataka sam preuzeo iz publikacije istrazivackog tima (bijen@wur) sa univerziteta u Wageningen.
Nakon svega mi ovaj prvi grafik izgleda nevjerovatno optimistican.Sve negdje do kraja jula imamo zanemariv broj varoe.
Da bi se populacija varoe povecala 15 puta za 22 dana, svaka varoa bi prosjecno morala da izvede 14 kcerkica i sama da prezivi.
To mi djeluje nevjerovatno.Mislim da je ipak razvoj varoe malo drugaciji, i podatak da se mjesecno udvostrucuje pocevsi od prvog legla mi zvuci vjerodostojnije.
Odmah bi ja potpisao takav razvoj varoe u mojim drustvima (prvi grafik).
Nacin borbe protiv ovog nametnika je ovisan o klimatskim uvjetima i nacinu pcelarenja.To kako ja radim na svom stacionaru u mojimuvjetima Marin nemoze(klima,seleci).
Ako netko, poput Stipe, nadje svoj nacin protiv, i pokaze se funkcionalno, nista bolje od toga.
Sigurno je samo da se protiv ovoga nametnika moramo boriti sustavno, da bi nam drustva bila vitalna. Pozz, Kreso
Pitanje je logično postavljeno i može se reči ima zamku . Ja imam kontradiktorne odgovore . Prvo ne radi se o nikakvoj vrsti simbioze, jer simbioza podrazumjeva suradnju dva ili više živih organizama u zajedničkom interesu . Ovdje se radi o jednom organizmu (varoi ) koja parazitira na drugom (pčeli) , dakle protiv njenog interesa .

slika

Što se tiče tog dijela da se kod indijske pčele varoa ne razmnožava uleglu, dok se kod sivke i ostalih evropskih pčela jedino i može razmnožavati u leglu, nije li onda moguće postaviti pitanje dali se varoa na ovim pčelama ne nalazi od vajkada. Kako kažeš dug je put u evoluciji. Naravno svi će početi rovati po genima, pa će naći da su slični ili identični. Pa treba pogledati gene ljudi , pa će se vidjeti male razlike bez obzira o kojoj se rasi radi , jer i po Božijem i po naučnom svima nam je ista loza . Varoa postoji na svim pčelama , osim u Australiji (kako sam razumio) ali zato u Australiji postoje živiotinje sa torbama , a nema ih drugdje (šala mala).

Pošto nauka o tome ima svoje stavove ne treba gubiti vrijeme. Pitanje je zašto pčele u prirodi , koje nisu u dodiru sa čovjekom opstaju i nemaju problema sa varoom.
Razlika je očigledna, te pčele nema ko da stimulira, forsira sve veće količine legla , sprjećava rojenje, koje ove pčele obave ćim ostvare biološki optimum , koji je opet znatno manji nego kod naših pčela. Također kod ovih pčela nema prevješavanja , saće grade koliko im treba i kad treba i svaki komad prostora, pa i leglo uvijek im je na istom mjestu. Opet kad se pogleda kad je varoa krenula na našim prostorima (i bivšim i sadašnjim), jasno će se vidjeti da je sve krenulo sa kretanjem suvremenijem
pčelarstvu. Može se postavit pitanje, zašto barem na našim prostorima nije krenula varoa iz razvijenije (pčelarski) Slovenije ka nerazvijenijim prema istoku. U odnosu na DB i LR, AŽ je približnija prirodnom staništu. Kako god varoa se raširila i sad bi je trebalo držati pod kontrolom , a po najavama to nije moguće to podvrđuje i Blaško prenošenjem stavova naučnika iz Njemačke .
Dobro bi bilo onda razmotriti varou iz svih kuteva, pa vidjeti možemo li učiniti nešto mi laici ,kad nam već nauka želi debelo naplatiti svoju nemoć i naše neznanje .

slika

Kako se zna varoa ulazi u leglo pred njegovo zatvaranje . Može se odmah postaviti pitanje „kako to varoa zna“ (pogotovo što se nije imala vremena adaptirati, jer na indijskoj nije ulazila u radiličko leglo) i odmah slijedi konstatacija, zna i pčela . Jasno je da to znanje nije od „jučer“ i da se o tim detaljima uglavnom malo zna , a da se pažnja najčešće usmjerava prema znatno nevažnijim detaljima. Nije da baš nije pisano ništa , evo Krešo je naveo podatak da varoa ulazi u trutovsko leglo 40 do 50 sati pred zatvaranje , a u radiličko 10 do 15 sati prije zatvaranja U jednom radu sam vidio da u radiličko ulazi 20 sati prije zatvaranja , a u trutovsko 40 sati prije zatvaranja ;
mr. Mirjanić na predavanju navodi da varoa najranije ulazi 18 sati pred zatvaranje , a najkasnije 1 sat pred zatvaranje.

Ovo je ujedno najkonkretniji podatak koji sam vidio . Pitanje je dali je neko pratio svaki ulazak varoe u svaku čeliju , jer kao što je poznato , matica na vrhuncu polaganja jaja može položiti i više od 2.000. Ako bih malo kalkulisao pa izračunao da će matica položiti 2.000 jaja za 20 sati, mogao bih izračunati da će svakog sata položiti 100 jaja ili jedno jaje svakih 36 sekundi .
Pitanje je hoće li larve napredovati vremenski jednako , što bi dovelo do toga da i ulazak varoe bude u manjem vremenskom periodu, tako da bude približno jednak za svaku larvu .

Lako je za pretpostavit da će neki miris legla pred zatvaranjem privući kako pčelu tako i varou . Pitanje je možemo li mi prepoznati taj miris ( ne mislim nosom , naravno ).
Zbog ovog je potrebno da se malo vratimo na biologiju pčela: U knjizi „Pčelarstvo“ Ivo Tomašec piše ovako : „ Prvih šest dana, dok obilno prima hranu, stvara radilička ličinka u sebi velike količine rezervnih tvari , tako da cijeli dalji razvoj u poklopljenoj stanici vrši bez primanja hrane“. „ Kad je savijena ličinka toliko narasla da potpuno ispunja dno stanice, počinje se pružati po duljini stanice i to glavom prema otvoru. To se zbiva sa matičnom ličinkom u dobi od 5 dana ; radiličkom u dobi 6 do 7 dana , a sa trutovskom u dobi 7 do 9 dana . Kad se ličinka ispruži prestaje primati hranu. U to se vrijeme spoji srednje i zadnje crijevo, pa ličinka izbaci na dno stanice svu kolčinu izmetina koja se u crijevu nakupila .

Ovaj je trenutak veoma važan ! Ličinka na ovaj način, bilo ovim izmetom ili nekim prethodnim jasnim signalom daje pčelama do znanja da je netreba više hraniti i da ona dalji razvoj sama nastavlja . Pčele njenu poruku shvataju i vrše poklapanje čelije . Potrebno je još nešto znati . Ličinka pred izbacivanje izmeta treba još jednu ili nekoliko porcija obogaćene hrane ,jer u nastavku treba ispresti košuljicu ili kukuljicu i nastaviti izgrađivati svoje tijelo. Ispredanje kukuljice radi pomoćužlijezda koje pripadaju žlijezdi slinavici u kojima se stvara žučkasta tekućina koja se nakon izlaska iz čeljusti pretvara u rastezljive niti . Za formiranje ove žlijezde , kao i za formiranje kasnijih
potrebna je perga . Ja samo mogu pretpostaviti da su zadnji obroci posebno obogaćeni pergom i da se time formiraju posebni mirisi, kako „ pošalji posebnu hranu“ , tako i „ nemoj više hraniti , zatvaraj čeliju „ . Važno je ustanoviti da bez obzira o kakvim se mirisima radi , njih i njihove znakove prepoznaju kako pčele tako i zrela varoa.

Pitanje je koliko je ispravna tvrdnja da su trutovske ličinke primamljivije varoi od radiličkih . To bi samo moglo ustanoviti kad bi više takvih čelija i jednih i drugih bilo pred zatvaranjem . Vidio sam podatke o atraktivnosti jednih i drugih larvi za varou , ali ovdjebih bio spreman prihvatiti samo podatke bez uplitanja čovjeka, a takvih nema.

Zašto je tako ? U košnici ( uz stimulaciju) ima od nekoliko stotina do nekoliko hiljada trutova ( najčešće manje od hiljadu).Pčele u normalnim uslovima i ako ne ubacujemo građevnjake uzgajaju trutove samo u doba jakog razvoja kao preduslov za rojenje , tako da u to vrijeme ima više ramova radiličkog legla i nekoliko stotina čelija trutovskog legla. LR ram kad bi bio idealno izgrađen , bez praznog prostora može imati sa jedne strane malo preko 8,6 kvadratnih decimetara saća (432x 202) , što znači da na jednoj strani može biti najviše 3440 radiličkih čelija ili ukupno 6880 čelija .
Po mojoj gruboj računici idealan građevnjak nema više od 2200 do najviše 2250 trutovskih čelija sa
jedne strane ili najviše 4500 sa obje strane . Uvijek je pisano varoa ulazi u leglo pred poklapanjem . Nema pisanja o tome na koji način varoa dođe do čelije. Moje je mišljenje da postoje samo dva načina . Čini se da se najčešće mislilo da varoa siđe sa pčele i zaputi se (prošeta) prema čeliji pred poklapanjem. Predpostavimo da se varoa nalazi na pčeli na nekom osmom ramu, a da je građevnjak na drugom ili trećem mjestu. Varoa bi do tog rama mogla stići samo preko satonoša i bio bi dugaćak put ako bi znala doći .

Postoji drugi način, a to je da varoa koristi pčelu kao prenosioca do čelije .Jasno je da je najbolji prevoznik pčela koja hrani leglo, znači mlađa hraniteljica. Takva pčela dođe direktno do legla i pri hranjenju larve varoa može jednostavno skliznuti . U ovom slučaju hraniteljica hrani larve na određenom ramu i neće pitati varou koje leglo joj je draže . Istovremeno i radiličko leglo zaleženo dan ranije nego trutovsko može biti spremno za zatvaranje prije trutovskog . Sve pišem zbog toga da pokažem da nije bitno šta bi moglo eventualno biti varoi privlačnije jer ako nema varoe koja će ući u njega sve nije bitno, a ako ima tada u takvom leglu ima prostora za više varoa .

Već neko vrijeme mislim da su mlade pčele, mlađe hraniteljice idealne za varou . Hrane larve , kako radiličke , tako i trutovske smjesom meda i perge i pri tome dolazi do
razvoja svih žlijezda . Varoa u njima ima i prevoznika . Ne bih se čudio da varoa može razlikovati i njihov miris od mirisa drugih pčela . U vrijeme intezivnog razvoja legla
može se pretpostavit da hraniteljica ima na svakom ramu gdje ima legla , pa vjerujem da će se svaka hraniteljica najviše držati određenog rama .

Nešto o biologiji varoe-
Kod varoe se jasno mogu vidjeti dva odvojena dijela života . Razmnožava se isključivo u pčelinjem leglu, a dozrijevanje mladih ženki je isključivo na odraslim pčelama. Kod pažljivog gledanja može se primjetiti njena „savršena“ prilagodba pčeli jer kako postoje kratkoživuće ili ljetne pčele i dugoživuće ili zimske pčele, tako postoji i kratkoživuća i dugoživuća varoa. Prateći dijagrame razvoja varoe može se primjetiti i zaključiti da je plodnost varoe, pa i dužina njenog života mnogo manja u proljetnom i ranoljetnom razdoblju i znatno veća kako se dan počinje skraćivati . Polazeći od ovih, često vidljivih podataka i tabela, došao sam do zaključka da se osnovni elementi, koji uspostavljaju
takvo stanje nalaze u peludu/polenu , odnosno pergi. Ovdje bi moglo biti dosta pitanja, a ja odgovaram na ono koje smatram najvažnijim.

Analiza peluda raznih biljaka je pokazala razlike u njima ali i jasnu razliku po pitanju proljećne ,ljetne i jesenske peludi, a osobito u sadržaju ugljikohidrata , bjelančevina ,
masti kao i nekih esencijalnih elemenata .Od ranije sam zapamtio jednu razliku u okusu . Proljetni polen je pretežno slatkast , a ljetni i jesenji gorči . Varoa ima jednu veliku prednost u odnosu na pčelu . Dok se pčele razmnožavaju u genetskoj raznolikosti (smeta im razmnožavanje u rodbinskim vezama, kao i kod drugih razvijenijih organizama ).

Varoa se međutim razmnožava isključivo „u krvi“ Kao što se zna na pčelama parazitiraju isključivo sparene ženke varoe.U čeliji u kojoj je larva pčele, ženka varoe prvo
polaže jaje iz kojeg se izleže mužjak i nakon toga u razmaku i jaja iz kojih će se izleći ženke. Mužjak (brat) pari ženke (sestre) nakon ćega ugine . Samo ovaj podatak govori da su sve varoe u srodstvu s tim da vremenom doživljavaju neke mutacije. Samo sparene ženke mogu dalje sazrijevati, a zavšno sazrijevanje ostvaruje van čelije hraneći se hemolimfom pčele . Za one koji ove detalje nisu znali je i odgovor , zašto varoa postaje rezizdentna (otporna ) na neka sredstva tretiranja (pretežno se radi o
raznim insekcidima koji su već bili poznati u zaštiti bilja ili namjenski bili proizvedeni kao sredstvo protiv varoe , a baza je ista ili slična ). Naime svaka varoa koja preživi poslje tretiranja prenosi tu otpornost na svoje potomke(jer se razmnožava u krvnom srodstvu), kod kojih se zatim prag tolerancije povećava , tako da se poslje relativno kratkog vremena rađaju varoe potpuno otporne na ponavljano sredstvo . Obzirom da često pročitam kako varoa može steći otpornost i na kiseline imam potrebu reči da je to nemoguće, zbog načina djelovanja kiselina .Kiselina oštećuje varoi osjetila mirisa , rilicu ,ekstremitete .
Zbog toga varoa postaje nesposobna za razmnožavanje, jer nemože niti pronaći čeliju, a niti ući u čeliju pred poklapanje. Naučnici koji su istraživali razvoj varoe uočili su da jerazvoj jaja premda je sparena zaustavljen u vrijeme kad varoa izađe iz čelije i kad boravi na odrasloj pčeli. Ipak ishrana na odrasloj pčeli u trajanju 5 do 7 dana čini da je varoa potpuno oformljena i sazrila , ćime je sposobna za nastavljanje ciklusa. Proces nastajanja zrelih jajnih čelija obavlja se samo u pčelinjem leglu i po istraživanjima aktivira ga larva pčele, a za početak toga je odgovoran signal iz svježe poklopljene čelije, (utvrđuje Garido sa suradnicima 2.000. g.) ,a 14 sati iza poklapanja, više ne postoji mogučnost pokretanja procesa sazrijevanja jajnih čelija .

Ovi signali reguliraju čitav reproduktivni program varoe, pa tako i redosljed izljeganja muških i ženskih potomaka. Svako narušavanja redosljeda dovodi do poremećaja u reprodukciji . Svako zakašnjenje u procesu polaganja jaja u odnosu na razvojni ciklus pčele dovodi do skraćenja mogućnosti za sazrijevanje ženskih potomaka. Zbog svega je neophodno da se majka varoa počne hraniti u posljednjem stadiju razvoja larve . Slično kao kod pčela i kod varoe postoje dva seta kromozoma , pa su mužjaci haploidni sa jednim setom kromozoma n=7 i rađajuse iz neoplođenih jaja, dok ženke imaju dva seta 2n=14, diploidne su i rađaju se iz oplođenih jaja. Varoa na pčeli obično ostaje 7 dana ali ukoliko nema legla pred poklapanjem mogu na pčelama ostati prilično dugo ,ali samo leglo može pokrenuti njihov ciklus razmnožavanja.

slika

Varoa ulazi u čeliju pred poklapanje po raznim podatcima od 20 sati prije za radiličko leglo ,do najranije 40 sati za trutovsko leglo. Ženka varoe prvi put polaže jaje nakon 60 do 70 sati nakon poklapanja čelije. Ovaj momenat je veoma važan, jer iz njega izlazi mužjak , a 30 sati iza toga snese jaje ženke i tako svakih 30 sati. Iz jaja se prvo razvijaju protonimfe.

Poslje faze mirovanja dolazi do presvlačenja i preobrazbe u dentonimfe koje odlikuje izraženiji spolni nagon. Dentonimfa se zatim presvlaći u mladog krpelja. Do formiranja zrelog mužjaka prođe oko 5 do 6 dana, dok ženki treba 6 do 7 dana . Prvo parenje mužjaka i prvo rođene ženke obavlja se između 10 i 11 dana po poklapanju čelije, bliže 11danu . (pogledati tabelu sazrijevanja i parenja koju je postavio medonosa). Kako god sigurno se uspije spariti jedna varoa, značajne šanse ima i druga, dok treća ima prilično male šanse , jer je bitno hoće li se prva varoa spariti prije ukupno 20 dana od zalijeganja jaja pčele ili će to biti 10 , 20 sati kasnije, a po svemu najvažnije je vrijeme formiranja jaja i jeli kasnilo ili nije sa nesenjem prvog.

Po tablicama praćenja varoe vidljivo je da u sedmom mjesecu dolazi do povećanja broja sparenih mladih ženki kao što se i povećava broj ženki koje dva ili više puta ulaze u leglo kako bi položile jaja. Zašto je tako ? Pčele se pripremaju za zalijeganje zimskih pčela .Tom procesu se davno prilagodila i varoa , pa isti signali koji pokreću pčele , pokreću i varou ka tom pravcu .

MOŽE LI SE DRŽATI VAROA POD KONTROLOM?

slika

Postoji razni prijedlozi i više načina kako smanjiti broj varoe i obično se radi o kombinovanim metodama sa više načina tretiranja. Neću vrtiti te metode, jer eto i prognoze
iz Njemačke, kako Blaško napisa su sumorne. Moja vizija je bila da što manje tretiram ekološkim sredstvom, a da jedan dio riješe pčele same. Nije me pogađalo što rezultati
nisu bili izvanredni, nego što nisam imao potpuno jasno nadgledanje situcije ili što kolega Stipo reče što su se ponegdje javljali akomulatori varoe , a ja ih nisam mogao predvidjeti i nisam imao odgovor za to . Ove zime sam imao dovoljno vremena za to i osim ostalog sam vrtio u glavi misli kako bi to mogle uraditi pčele koje nemaju diodira sa čovjekom. Vrlo brzo mi je postalo jasno da pčele u solidnoj paši dostignu do svog maksimalnog razvoja i obavezno se roje. Pri rojenju će veći dio varoe otići sa rojem .
Zašto je tako , to je druga priča, ali je važno da će mladoj matici ostati malo varoe . Razmišljanje je išlo tako da moram izrojiti doslovno svako društvo ali da pri tome ne
smanjim sakupljačku snagu u vrijeme kad je to najvažnije . Vrtio sam svakakve načine , od prevješavanja zatvorenog legla, formiranja dvojnizh društava, tretiranja kad izađu mlade pčele ali ni jednim načinom nisam bio potpuno zadovoljan , jer je sve nagovještavalo više rada , a uspjeh nije bio zagarantovan.
Kockice su se doslovno poslagale, kad sam nedavno pogledao predavanje Zorana Sevića. Čovjek mi je ponovo vratio pažnju na već pomalo zaboravljene „ Hunjadijeve
akomulatore „ Sevićevo predavanje je moguće pogledati na linku koji je dao Petar Lukić kojem se još jednom zahvaljujem (ko ne želi gledati EPP nek gleda negdje od šeste minute), a ja ću ukratko objasniti što je važno sa pogledom na varou . Sević kod ranog pregleda društava između ostalog uoćava koja će mu društva biti proizvodna , a koja neće. 20 dana prije bagrem ili tri sedmice oduzima od slabih društava svo leglo i pojačava proizvodna društva tim leglom u skladu sa svojom računicom . Ovdje je što se tiče varoe uradio dvije stvari. Slabim društvima je oduzeo najveći dio sa leglom , a dio pčela će im se vratiti . Jakim društvima je još dodao varoe i ona su postala akomulatori varoe . Na dan kad bagrem poćne mediti (utvrdi vagom) , oduzima od proizvodne zajednice svo leglo, a ostavi samo dva rama sa najmanje legla i vadi sve ramove sa medom ,
koji će ići na vrcanje. U plodište stavlja izgrađene ramove i samo dvije satne osnove na krajnja mjesta . U ovom momentu on ne tretira društvo , ali bi se u suštini moglo tretirati plodište, naravno ekološkim sredstvom. U tom slučaju leto na matičnoj rešetki koja ide na plodište ne treba otvarati kako bi sve pčele prolatzile kroz plodište .

Po mom mišljenju dovoljno bi bilo zatvoreno leto na matičnoj držati dva dana (Sević ga nikako ne otvara) Po želji i potrebi stavljaju se medišni nastavci , a Sević stavi tri. Od legla koje vadi pravi tzv. Hunjadijeve akomulatore legla , može se reči poboljšan Hunjadijev način Jer je Hunjadi vadio samo mlado leglo . Dobit će mlade matice i više društava koja će sva tretirati kad matice pronesu , što će biti prije nego što može biti zatvorenog legla. Kod formiranja akomulatora važno je pokidati započete
matičnjake na svim ramovima ali dalje su detalji.

slika

Za detalje pogledati naznačeni video. Na ovaj način uporedo sa ostalim radovima može se izvršiti tretiranje u vrijeme kad treba presječi varou i biti miran do jesensko- zimskog tretiranja .
Na kraju , ovo je intezivno pisano više od dva dana , premda je od ranije najveći dio "u glavi " . Zbog toga ima sigurno grešaka , ponavljanja , a nešto su već pisali Krešo,Blaško ...

Neke sam stvari preuzeo iz raznih tekstova koje nisam navodio iz razloga što su i oni citirali naučnike , pa sam i ja negdje tako naveo. Ovom tekstu nedostaju tabele , dijagrami... Kako ja nemam svojih , nisam htio koristiti tuđe ali ko želi neka pogleda već postavljene koje su postavljali Stipo , Blaško , Krešo itd .

slika
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
Avatar
medonosa
Aktivan
Postovi: 1660
Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
Kontakt:

Re: Ajmo jos malo o varoi

Post Postao/la medonosa »

Kreso je napisao/la:Evo, nakon male stanke, da nastavimo.
Prvo opaska o nekoj vrsti simbioze izmedju varoe en domacina.
Da bi parazit i domacin bili u nekoj vrsti ravnoteze, potrebna su vjerovatno stoljeca. Varoa potice od indijske pcele, Apic cerana, i pojavila se
u Evropi nekgdje pocetkom osamdestih. Dakle tih nekih cetrdesetak godina druzenja sa Carnicom predstavlja ne vise nego sekundicu evolucije.
Kod indijske pcele se varoa ne razmnozava u radilickom leglu, te im je (kod pcela) usni aparat drugaciji te aktivno ciste varou. to je stabilna relacija.
Stoga mi se jos uvijek cini nevjerovatno da varoa ne ulazi u rano leglo.
Zenka varoe provodi jedan dio zivota na odraslim pcelama, na taj nacin se krece unutar kosnice sisuci hemolimfu.
Poslije toga ulazi u leglo prije zatvaranja zbog razmnozavanja. Pri tome preferiraju 8-10 puta trutuovsko leglo.
Razlog tome je cinjenica da trutovsko leglo postaje privlacno varoi 40-50 sati prije zatvaranja, dok je kod radilickog legla taj period 10-015 sati.
Larve izlucuju neke tvari koje privlaci varou.Trutovske izlucuju vise ove materije.
Dakle, prije zatvaranja celije, varoa se ugnijezdi u mlijeci ispod larve.Kad larva potrosi hranu, varoa se hrani hemolimfom.
Otprilike tri dana nakon zatvaranja celije, zenka polaze neoplodjeno jaje iz kog izlazi muzjak.Poslije savkih 25-30 sati zenka polaze novo jaje iz kog izlaze zenke.
Zenka polaze max 4 oplodjena jajeta u celije radilice i max 7 u celije truta. potrebno je sedam do osam dana da zenka sazrije i da se pari sa muzjakom.
Iz radilicke celije izlaze dvije nove varoe, iz trutovske tri. Odrasla zenka ulazi dva do tri puta u celiju za razmnozavanje.
Veci dio ovih podataka sam preuzeo iz publikacije istrazivackog tima (bijen@wur) sa univerziteta u Wageningen.
Nakon svega mi ovaj prvi grafik izgleda nevjerovatno optimistican.Sve negdje do kraja jula imamo zanemariv broj varoe.
Da bi se populacija varoe povecala 15 puta za 22 dana, svaka varoa bi prosjecno morala da izvede 14 kcerkica i sama da prezivi.
To mi djeluje nevjerovatno.Mislim da je ipak razvoj varoe malo drugaciji, i podatak da se mjesecno udvostrucuje pocevsi od prvog legla mi zvuci vjerodostojnije.
Odmah bi ja potpisao takav razvoj varoe u mojim drustvima (prvi grafik).
Nacin borbe protiv ovog nametnika je ovisan o klimatskim uvjetima i nacinu pcelarenja.To kako ja radim na svom stacionaru u mojimuvjetima Marin nemoze(klima,seleci).
Ako netko, poput Stipe, nadje svoj nacin protiv, i pokaze se funkcionalno, nista bolje od toga.
Sigurno je samo da se protiv ovoga nametnika moramo boriti sustavno, da bi nam drustva bila vitalna.
Pozz, Kreso
Citat iz knjige:
Kako je dokazano da varoa Malezija-Indonezija tip koja parazitira na istočnoj pčeli apis Cerenai, opisana 1904. godine kao varoa Jakopsoni, apsolutno ne može da se razmnožava u leglu zapadne medonosne pčele apis Mellifere, nesumnjivo se može zaklkjučiti da sva dosadašnja ispitivanja varoe vršena na Apis Melliferi se ne odnose na varou vrste Jakopsoni. Uvažavajući nova naučno potvrđena saznanja da na apis Melliferi parazitiraju samo 2 tipa varoa i to oba pripadaju jednoj vrsti varoa, varoi Destruktor – Velika varoa (Anderson, Trumean 2000.) ukazuju na činjenicu da su se sva ranija ispitivanja varoe na apis Melliferi odnosila samo na ovu vrstu varoa.Kraj citata"
Kreso
Čita i piše, odličan
Postovi: 598
Pridružen/a: 28 vel 2010, 22:32
Lokacija: Heerlen-NL

Re: Ajmo jos malo o varoi

Post Postao/la Kreso »

Uh Zvone, sto ti nama zada veliku domacu zadacu!
Prvo jedna korekcija. Radilicko leglo je interesantno varoi 15-20 sati pred zatvaranje, a ne 10-15 kako sam prvobitno napisao.
Naravno da nema govora o simbiozi. Za stabilnu relaciju je druzenje prekratko.
Znalci kazu, da se varoa na indiskoj pceli razmnozava samo u trutovskom leglu, dok u radilickom ne.Nasli su neki podnosljiv kompromis.
Da je varoa od vajkada prisutna kod evropske pcele, to bas i nevjerujem. Sva istrazivanja kazuju da se prosirila sa istoka evrope.
Iz ovoga teksta, iz kog sam ja naveo podatke, se moze procitati da varoa koristi pcele kao prevozno sredstvo.Da su mlade pcele interesantne varoi,
to zvuci logicno.Sama cinjenica, da varoa ima vise vremena uci u trutovsko leglo, kao i cinjenica, da zbog duzina stadija zatvorenog legla kod truta,
a tim i mogucnost parenja veceg broja jedinki, potkrepljuje tvrdnju da je trutovsko leglo ipak interesantnije.
Sto se tice otpornostivaroe na organske kiseline, u potpunosti se slazem s tobom.Sva istrazivanja pokazuje da, za razliku od raznih akaricida, kiseline
drugacije djeluju na varou, tako da o nekoj otpornosti nema ni govora.
Kad je u pitanju otpornost pcela u divljini na varou, tu ima vise faktora.Nikoih zaista ne dira, ne daje satne osnove, neuzima med, ne odredjuje kolicinu legla...
Postoje misljenja da velicina celija saca igra ulogu kod reprodukcije varoe, kao i temperatura i vlaznost u kosnici.Niko ne mijenja sace u rirodnom stanistu.
Takodje se i rojenjem gubi jedan dio varoe.Niko ne seli nigdje.I jos mnogi drugi faktori.To su sve cimbenici koji uticu narazvoj varoe.
Misljenja sam, da kad bi smo svi digli ruke od nasih kosnica, ne uzimali med, ne tretirali, nista ne radili, da bi pcela uspjela dobiti bitku protiv varoe.
Prezivila je ona milone godina, razne nedace, pa bi i ovu.Zivot je zilav.
E sad, treba ispostovati i neke bioloske potrebe pcelinje zajednice i vrcati velike kolicine meda.Tesko je naci kompromis.Na nama je da probamo.
Niko nigdje nije pominjao varoa Jacobsoni.
De varroa mijtziekte (Varroa destructor) is
de belangrijkste bedreiging van de Europese
honingbij.

Lange tijd werd er vanuit gegaan dat de soort
Varroa jacobsoni de Europese honingbijen
besmette. In 1999 onderzochten Anderson en
Trueman de taxonomie van deze soort, waabij ze
ontdekten dat deze soort in twee soorten is op te
splitsen: Varroa destructor, die voornamelijk op
het vaste land van Azië wordt aangetroffen, en
Varroa jacobsoni, die in de Maleisische archipel
voorkomt. Het bleek zelfs zo te zijn dat Varroa
jacobsoni niet in het broed van de Europese
honingbij kon voortplanten. Van Varroa destructor
zijn over de wereld twee haplotypen (genetische
onderscheiden typen) verspreid: het Koreaanse,
dat in Nederland voorkomt, en het Japanse
.
Kao sto ovdje gore stoji, 1999 su skontali da se varoa moze podjeliti u dvije sorte, jakobsoni i destruktor.
Cak se i varoa destruktor moze podijeliti u dvije genetski razlicite grupe, Koreanska i Japanska.
U NL, apredpostavljam i ostatku zapadne Europe je prisutna Koreanska sorta varoe destruktor.
Pozz, Kreso.
Avatar
medonosa
Aktivan
Postovi: 1660
Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
Kontakt:

Re: Ajmo jos malo o varoi

Post Postao/la medonosa »

Kreso je napisao/la:Uh Zvone, sto ti nama zada veliku domacu zadacu!
Prvo jedna korekcija. Radilicko leglo je interesantno varoi 15-20 sati pred zatvaranje, a ne 10-15 kako sam prvobitno napisao.
Naravno da nema govora o simbiozi. Za stabilnu relaciju je druzenje prekratko.
Znalci kazu, da se varoa na indiskoj pceli razmnozava samo u trutovskom leglu, dok u radilickom ne.Nasli su neki podnosljiv kompromis.
Da je varoa od vajkada prisutna kod evropske pcele, to bas i nevjerujem. Sva istrazivanja kazuju da se prosirila sa istoka evrope.
Iz ovoga teksta, iz kog sam ja naveo podatke, se moze procitati da varoa koristi pcele kao prevozno sredstvo.Da su mlade pcele interesantne varoi,
to zvuci logicno.Sama cinjenica, da varoa ima vise vremena uci u trutovsko leglo, kao i cinjenica, da zbog duzina stadija zatvorenog legla kod truta,
a tim i mogucnost parenja veceg broja jedinki, potkrepljuje tvrdnju da je trutovsko leglo ipak interesantnije.
Sto se tice otpornostivaroe na organske kiseline, u potpunosti se slazem s tobom.Sva istrazivanja pokazuje da, za razliku od raznih akaricida, kiseline
drugacije djeluju na varou, tako da o nekoj otpornosti nema ni govora.
Kad je u pitanju otpornost pcela u divljini na varou, tu ima vise faktora.Nikoih zaista ne dira, ne daje satne osnove, neuzima med, ne odredjuje kolicinu legla...
Postoje misljenja da velicina celija saca igra ulogu kod reprodukcije varoe, kao i temperatura i vlaznost u kosnici.Niko ne mijenja sace u rirodnom stanistu.
Takodje se i rojenjem gubi jedan dio varoe.Niko ne seli nigdje.I jos mnogi drugi faktori.To su sve cimbenici koji uticu narazvoj varoe.
Misljenja sam, da kad bi smo svi digli ruke od nasih kosnica, ne uzimali med, ne tretirali, nista ne radili, da bi pcela uspjela dobiti bitku protiv varoe.
Prezivila je ona milone godina, razne nedace, pa bi i ovu.Zivot je zilav.
E sad, treba ispostovati i neke bioloske potrebe pcelinje zajednice i vrcati velike kolicine meda.Tesko je naci kompromis.Na nama je da probamo.
Niko nigdje nije pominjao varoa Jacobsoni.
De varroa mijtziekte (Varroa destructor) is
de belangrijkste bedreiging van de Europese
honingbij.

Lange tijd werd er vanuit gegaan dat de soort
Varroa jacobsoni de Europese honingbijen
besmette. In 1999 onderzochten Anderson en
Trueman de taxonomie van deze soort, waabij ze
ontdekten dat deze soort in twee soorten is op te
splitsen: Varroa destructor, die voornamelijk op
het vaste land van Azië wordt aangetroffen, en
Varroa jacobsoni, die in de Maleisische archipel
voorkomt. Het bleek zelfs zo te zijn dat Varroa
jacobsoni niet in het broed van de Europese
honingbij kon voortplanten. Van Varroa destructor
zijn over de wereld twee haplotypen (genetische
onderscheiden typen) verspreid: het Koreaanse,
dat in Nederland voorkomt, en het Japanse
.
Kao sto ovdje gore stoji, 1999 su skontali da se varoa moze podjeliti u dvije sorte, jakobsoni i destruktor.
Cak se i varoa destruktor moze podijeliti u dvije genetski razlicite grupe, Koreanska i Japanska.
U NL, apredpostavljam i ostatku zapadne Europe je prisutna Koreanska sorta varoe destruktor.
Pozz, Kreso.
CITAT:
Nakon otkrivanja varoe Jacobsoni prvih pedesetak godina nisu vršena naučna istraživanja. Bilo je pokušaja prenošenja varoe Jacobsoni sa pčela apis Cerenae na apis Melliferu (Zapadnu, odnosno evropsku medonosnu pčelu) a kako se u tome nije uspjelo još tada je pravilno zaključeno da ona (ova vrsta varoe) živi samo na apis Cerani. Kada je 1958. godine varoa evidentirana na apis Melliferi pogrešno je zaključeno da se varooa Jakopsoni adaptirala i svoj život prilagodila apis Melliferi. Fenomenalno, brza evolucija ako nije zabluda, zar ne?

Osamdesetih godina prošlog vijeka, kada je varoa već prouzrokovala velike štete zapadnoevropskoj – apis Melliferi , intenzivirana su njena naučna istraživanja. Istraživanja su tada vršena uglavnom na varoama koje parazitiraju na apis Melliferi gdje varoe inače ima više pa je lahko bilo varou i pronaći u odnosu na varou koja parazitir na istočnoj pčeli – apis cerani. Ipak, zapaženo je da je varoa, koja parazitira na apis Melliferi, krupnija od varoe koja parazitira na apis Cerenai. Ova razlika obrazlagana je povoljnijim uslovima parazitiranja varoe na apis Melliferi koja je (pčela) inače i krupnija od apis Cerenae. Utvrđene su i velike razlike godišnjeg prirasta varoa u kolonijama apis Mellifere i apis Cerenae. Na apis Melliferi znatno je veći godišnji prirast varoa nego što je na apis Cerenai tako da varoa apis Cerenai i ne pričinjava veliko štetu za razliku od velike štete koju nanosi apis Melliferi. Ove različitosti obrazlagane su genetskom neotpornošću naše pčele Apis Mellifere, koja nije razvila odbranbene mehanizme borbe sa neprirodno prispjelim parazitom. Zatim, razlikom nivoa juvenilnog hormona na radiličnim i trutovskim larvama kod ove dvije vrste pčela, koji je na radiličkim larvama apis Cerenae tako nizak da slabo stimulira ženku varoe da polaže jajaj, a kojeg ženka varoe mora sa hranom unijeti u svoj organizam kako bi započela odlaganje plodnih jaja. S druge strane, utvrđeno je da odrasle pčelinje jedinke Apis Cerenae odstranjuju veći procenat varoa iz svog legla i sa svog tijela. Predpostavljano je da je varoa Jakopsoni na svom novom domaćinu zatekla idealne uslove za svoj životni razvoj, a naročito za razmnožavanje. Raniji neuspješni pokušaji prenošenja varoe Jakopsoni sa api Cerenae na apis Melliferu kao da su zaboravljeni ili ih možda nije ni bilo. Za takvim ogledima kao da i nije bilo potrebe, jer varoa je tu na našoj medonosnoj pčeli- apis Melliferi. Da, neka varoa je tu, ali ne i varoa Jakopsoni.

Daljnjim intevzinijim istraživanjima utvrđen je različit godišnji prirast varoe u pčelinjim kolonijama zapadne medonosne pčele – Apis Mellifere u različitim oblastima (oreolima) njene rasprostranjenosti. Ove različitosti obrazlagane su genetskim razlikama medonosne pčele - apis Mellifere u pojedinim oblastima njene rasprostranjenosti.

Na osnovu ranijih naučnih ispitivanja varoe u Evropi bila su poznata dva genetski različita tipa varoe Jakopsoni i to: ER tip (Ruski ili GER tip) i J tip (Japanski tip). Amarički istraživači (Delfinado – Baker i Houck) otkrili su različitosti u veličini tijela, broju i položaju dlačica kod varoa iz različitih oblasti njene rasprostranjenosti i na osnovu tih različitosti i njihovog porijekla odredili 3 tipa varoa i to: A tip – Varoa sa Apis Mellifere evropskog porijekla, B tip – varoa sa istočne pčele Apis Cerenae i C tip – Varoa sa afrikaniziranih sojeva medonosnih pčela.

Višegodišnjim istraživanjima koju je Dr. Denis L. Anderson vršio na varoama širom svijeta od 1989. do 1999. godine potvrđene su velčike genetske razlike kod varoa koje parazitiraju na pčelama u različitim oblastima (arealima) njihove rasprostranjenosti. On 1994. godine obznanjuje da je opsežnim ispitivanjima varoe na apis Cereni širom Azije i na apis Melliferi u 32 zemlje svijeta dokazao da varoa koja parazitira na istočnoj pčeli – apis Cerenai, određena 1904. godine kao varoa Jakopsoni, apsolutno se ne može razmnožavati u leglu zapadne medonosne pčele – apis Mellifere, što logično predpostavlja postojanost više vrsta varoa. Ovim istraživanjima utvrđene su genetske i biometrijske različitosti kod varoa u pojedinim oblastima njene rasprostranjenosti gdje su bile primetne i velike razlike očitavane na njihovim domaćinima. Molekularnom metodom dokazao je 20 različitih tipova varoe koje su se i biometrijski razlikovale. Kako su se lanci (nizovi) DNK znatno razlikovali, D.L. Anderson i J. W. H. Trueman tipove varoa razvrstali su u grupe, a grupe u 5 vrsta. Na apis Melliferi utvrđena su samo dva tipa varoe i to Koreja tip (ranije nazivan Ruski tip) i Japan/Tajland tip (ranije nazivan Japanski tip). U Evropi je dokazan samo Koreja tip. Oba tipa varoe sa apis Mellifere biometrijski (veličinom i oblikom tijela) međusobno se značajno ne razlikuju i nemaju velike genetske razlike. Međusobno se mogu ploditi pa su svrstane u jednu vrstu varoa Dastruktor – Velika varoa (Anderson, Trueman 2000.). Vrsti varoa Jakopsoni (Oudemans 1904.) pripada Malezija-Indonezija Tip. Njeno ime se ne može mijenjati u skladu sa usansama o biološkim istraživanjima, ali joj je pridružen pridjev „mala varoa“. Pored ove dvije vrste varoa, do sada su određene još dvije vrste i to: Varoa Underwoodi (Delfinado-Baker i AggarWal, 1987.) i Varoa Rindereri (de Guzmna i Delfinado-Baker, 1996.), dok petoj vrsti, koja je evidentirana svojim različitostima, a rasprostranjena na apis Cerenai na području Filipina još nije usaglašeno njeno ime (naziv).
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Ajmo jos malo o varoi

Post Postao/la zvones »

Moj prošli tekst je bio predugaćak zbog ćega se nisu mogli vidjeti najvažniji detalji koje sam htio istači . Zbog toga pišem skraćeni tekst , po mom mišljenju,
najvažnijih dijelova .
Bez obzira koliko je dugo (vremenski) varoa na našoj pčeli , toliko se dobro prilagodila , da je pčela (koju uzgajamo ) u velikom dijelu , izgubila instikt odbrane
i samočišćenja .Ovo iz razloga, što život varoe , koja je stalno na pčeli , od larve do pčele, poprima njen miris , pa je pčela nesmatra stranim tijelom.
Varoa se jedino može razmnožavati u pčelinjem leglu , stim da je proces razvoja jaja uslovljen posljednjim stadijem larve pred prekid ishrane , a dalji razvoj
se nastavlja od izlijeganja mladih varoa do izlaska iz legla . Čitav proces nastanka mladih ženki uslovljava , da iz radiličkog legla može izaći jedna do najviše
tri oplođene ženke (samo oplođene ženke mogu nastaviti ciklus ) . Iz trutovskog legla , zbog duže faze legla pred poklapanje i duže faze poklopljenog legla
može izaći nekoliko oplođenih varoa više , kao što može i više varoa ući na polaganje jaja zbog veće čelije . Sve ovo ne uslovljava da je varoi primamljivije
trutovsko leglo iz razloga što će varoa ući u onu čeliju do koje je donese pčela hraniteljica .
Potpuno sazrijevanje mladih varoa, može biti samo na odrasloj pčeli i traje pet do sedam dana (ovisi o vremenu parenja , prvosparena ženka će prva i sazriti )
Ovaj podatak samo govori da je varoa spremna za dalje razmnožavanje , a neznači da ga mora odmah nastaviti.
Dijagrami razvoja pčelinjeg društva i razvoja varoe upozoravaju da varoa dostiže svoj vrhunac u vrijeme kad je pčelinje društvo u padu i sprema se za zimovanje.
Sam skok ukupnog broja varoa ( bez obzira kako se do njega došlo ) dovodi do mogučnosti da je u to vrijeme moguć veći broj ponovljenih ulazaka varoe u leglo ,
kao i mogučnost da dolazi (zbog bogatije ishrane larvi) do skraćenja u ciklusu između polaganja jaja varoe , spremnosti na parenje itd .
Iz svega dolazi i do prijedloga i načina tretiranja varoe . Kako je gotovo nemoguće sa značajnom sigurnosti tretirati varou u leglu ( pogotovo zbog mogučnosti
oštećenja legla) , preostaje mogučnost tretirati varou na pčelama kada nema legla . Kao što se zna takav period postoji i dobar broj pčelara ga koristi kao zimski
period tretiranja kada se obara varoa sa velikim postotkom . Pitanje je šta u periodu razvoja i kada je najbolji termin tretiranja . Po mom mišljenju i to je moguće,
a termin tretiranja bi trebao biti pred vrhunac razvoja društva . Tada i kao sprjećavanje rojenja vadimo svo leglo ( dao sam kratke naznake kako , spominjući i od
koga sam preuzeo ideju), ujedno pčele neopterećene leglom , mogu unjeti više meda, i tada kad su sve varoe na pčelama ( manje ih je ostalo nego što je otišlo sa
leglom), možemo izvršiti tretiranje plodišta (naravno da mislim na ekološko sredstvo, ja prvenstveno na oksalnu kiselinu ). Ovo bi bili glavni tretmani , jedan ljeti
i jedan zimi . Sporedni tretmani bi se mogli obavljati po potrebi (posebno u vrijeme liježenja zimskih pčela ) ali to bi se moglo vidjeti i po praćenju prirodnog pada
varoe . Uvjeren sam da bi se na ovaj način varoa mogla držati pod kontrolom i praktično poznavati stanje u svakom društvu .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
Odgovorite