Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

PostPostao/la Stipo » 20 pro 2011, 23:08

Probaj Pcelar.mk slobodno staviti kap 3,5 % oksalne na prst pa stavi naprijed lijevo ili desno na rub jezika. Osjetit ćeš kako je jako kisela da jezik bridi. Pljuni i isperi jezik. Ne boj se neće se otrovati. Ako ne škodi pčeli neće škoditi ni tebi.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit Clean Koristim samo Bio Vit Clean
Avatar korisnika
Stipo
Aktivan
 
Postovi: 2793
Pridružen: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

PostPostao/la senad » 21 pro 2011, 00:40

pcelar.mk napisao:Dli je neko probao rastvor 3,5% OK sasvim malo sa prsta na jezik? :twisted: Ja mogu slobodno reci da je soodvetan tretman kad se sirup sa OK adekvatno rasporedi po pcelama zavisno od broj pcela u zajednici. Nemozemo reci 30 ml za slabu zajednicu ili 5 ml po ulici.Sta to znaci ? Dobro znamo da je svaki lek otrov a da je doza tog otrova lek. Znaci moramo tacno dozirati , optimalno doziranje je jedini uslov uspeha. Ja iz sopstvenog iskustva mogu vam reci da je sekerni sirup 1:1 sa 3% OK na klube koje zahvata 5 ulica, ali samo polovina duzine okvira, dovolno 10 ml OK .Sredna ulica 3 ml 2 naredne po 2 ml = 4ml i naredna 2 po 1,5 = 3 ml. Palo je preko 250 varoa i posle mesec dana jos padaju iako je to po 2 ,3 na nekoliko dana.Neka ispitivanja u Americi pokazali su da je sa metodom nakapavanja dovoljno 3 ml po ulici i to 3% OK. Da pogemo i od toga, kolku pcela ima u srdnu ulicu klubeta, koliko u 2 ulice pored srednje a koliko u naredne dve ulice i koliko u krajne ulice klubeta.To uopste nije jednaki broj pcela, vec ima velike razlike, nemozemo tretirati 5 ml po ulici.Ako kod nas uzmemo da tretiramo sa 3,5 % OK i 5ml po punom ulicom pcela onda je to neki oprimum 50 ml po drustvu. U ovom slucaju ako imamo 5 ulica pcela koje zahvataju oko 50 posto duzine ulice onda imamo 1/ 4 od punu jacinu pcela a verojatno brojcano i puno manje onda 50 /4 = 12,5 ml to bi bila optimalna doza za ovakvu zajednicu (normalno ovo eksperimentom treba dokazati).
Idemo obratnim putem i smanjuemo koncentraciu oksalne i kolicine date na pcelama i onada izlozimo rezultate. Ja na ovo radim i rezultate ku ovbjaviti u jesen iduce godine. Puno Pzdrava , tekst je otvoren za diskusiju!


Što se tiče količine oksalne kiseline po jednoj ulici pčele od 5mili. tu se prevashodno misli na pune ulice pčele. MOžemo reći da je ispravno 3 militra po stvarnoj ulici pčele ili kranje ulice po 2 mili.

Kod ovakvog proračuna gubi se dosta na veremenu .

Ako kažemo da je 5 mili. po ulici pčele a to je utrvđeno za naše uslove i da je sasvim dovoljno . Pristupa se aprokisimativnom određivanju broja zaposjednuti ulica sa pčelama na način da;

ako imamo 9 ulica pčele u klubetu i ako to klube zahvata djeom i donji nastavak kažemo da ta zajednica ima 7 punih ulica pčele jer smo kranje ulice iskombinovali sa unutrašnjim i ono pčele što se nalazi u donjem nastavku .
NA ovoj slici pčele zaposjeduja 9 ulica jer su blago raspuštane i obuhvataju i donji nastavak djelom,, Za ovu zajednicu ja sam rekao da ima 7 ulica pčele x 5 mili. = 35 militara .

Slika

Ako se držimo standardni preporuka 600+600+35 nemamo se čega plašiti ako to bude i više od 5 militara po punoj ulici pčele .


Svi oni koji imaju AV podnice mogu očitati na limu koliko je ulica pčele u klubetu i onda napraviti konverziju , stim što obavezno treba pogledati između nastavaka da li klube obuhvata idonji nastavak.
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar korisnika
senad
Site Admin
 
Postovi: 2989
Pridružen: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

PostPostao/la Stipo » 21 pro 2011, 01:47

Lijepo si ovo Senade naveo. Iz tog teksta se vidi da se može napraviti pogreška kod predviđanja količine pčela u klupku. Uzmimo zato sigurnost da smo pogriješili 20 %. Neki neće toliko pogriješiti ali većina hoće. Greška nam je veća ako nam je klupko dole duboko i ako se jednim dijelom nalazi i u dojnjem sanduku. Malo koji pčelar podiže dojnji sanduk da utvrdi i procjeni koliko je to pčela u dojnjem sanduku. Kada radimo sa oksalnom srednje ulice treba polivati znatno više, a krajnje tek lagano. Ti si dobro iznio kako to treba pravilno ocijeniti. Cilj ovog polivanja je da svaka pčela dođe u dodir sa okslnom. Najbolje ćemo se uvjeriti ako poslje polivanja pogledamo limove AV podnice pa ako smo primjetili da je na limu ima kap dvije rastvora možemo biti sigurni da su pčele dobile pravu dozu Ukoliko nema ni jedne kapljice možemo biti sigurni da smo trebali dodati još rastvora oksalne kiseline.
S obzirom da je vani hladno vrijeme i da ne smimo potpuno skvasiti pčele pa bi se desilo da pčelama napravimo veliku štetu.
Bilo je slučajeva da iz toga razloga pčelar obilno polije pčele sa oksalnom i pobije pola pčelinjaka. Ne znajući šta je učinio misli da je oksalnom potrovo pčele, a u stvari im je dodao toliko vlage da su se one smrzle Ako je to pri tome odradio p vjetrovitom vremenu nastaje sigurno katastrofa.. Iz toga razloga je bolje tretirati pčele kada je vrijeme malo toplije i klupko malo raspuštano. Kada je vrijeme tiho bez vjetra i vanjska temperatura iznad 8°C neće se smrznuti mokre pčele i imat ćemo manje mrtvih pčela.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit Clean Koristim samo Bio Vit Clean
Avatar korisnika
Stipo
Aktivan
 
Postovi: 2793
Pridružen: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

PostPostao/la zvones » 21 pro 2011, 12:05

Stipo napisao:Lijepo si ovo Senade naveo. Iz tog teksta se vidi da se može napraviti pogreška kod predviđanja količine pčela u klupku. Uzmimo zato sigurnost da smo pogriješili 20 %. Neki neće toliko pogriješiti ali većina hoće. Greška nam je veća ako nam je klupko dole duboko i ako se jednim dijelom nalazi i u dojnjem sanduku. Malo koji pčelar podiže dojnji sanduk da utvrdi i procjeni koliko je to pčela u dojnjem sanduku. Kada radimo sa oksalnom srednje ulice treba polivati znatno više, a krajnje tek lagano. Ti si dobro iznio kako to treba pravilno ocijeniti. Cilj ovog polivanja je da svaka pčela dođe u dodir sa okslnom. Najbolje ćemo se uvjeriti ako poslje polivanja pogledamo limove AV podnice pa ako smo primjetili da je na limu ima kap dvije rastvora možemo biti sigurni da su pčele dobile pravu dozu Ukoliko nema ni jedne kapljice možemo biti sigurni da smo trebali dodati još rastvora oksalne kiseline.
S obzirom da je vani hladno vrijeme i da ne smimo potpuno skvasiti pčele pa bi se desilo da pčelama napravimo veliku štetu.
Bilo je slučajeva da iz toga razloga pčelar obilno polije pčele sa oksalnom i pobije pola pčelinjaka. Ne znajući šta je učinio misli da je oksalnom potrovo pčele, a u stvari im je dodao toliko vlage da su se one smrzle Ako je to pri tome odradio p vjetrovitom vremenu nastaje sigurno katastrofa.. Iz toga razloga je bolje tretirati pčele kada je vrijeme malo toplije i klupko malo raspuštano. Kada je vrijeme tiho bez vjetra i vanjska temperatura iznad 8°C neće se smrznuti mokre pčele i imat ćemo manje mrtvih pčela.


Ja imam pomalo drugačija razmišljanja u nekim dijelovima . Jasno je da je veoma važno da mlaz iz dozatora bude što tanji i tu je dobar primjer boca od BV stim da
treba kratki nastavak,igla ili nešto drugo. Odličan prikaz je na Senadovom videu,jer se vidi koliko je mlaz tanak, a uz to i veoma precizan. Kad je priča o okapavanju
tada treba tretirati zajednicu u jednom nastavku i vidjeti koliko se sredstva okapalo na podnicu , jer se okapa dosta iako je tretirano po pravilima . Kad je zajednica
u gornjem od dva nastavka , tada se kod pravilnog doziranja malo ili nimalo sredstva nađe na podnici što znači , da se najveći dio okapavanja nalazi na satonošama
donjeg nastavka ili u đepovima sača, osobito proširenog. Ovaj dio koji se nađe u čelijama saća je i najgori dio oksalne, jer ako naiđe na šečer može ga kristalizirati;
ako je u dodiru s pergom , može doći do procesa truljenja ; ako sklizne veća količina sredstva preko šečerne prihrane, može se stvoriti staklasti sloj, a ispod se šečer
kristalizira i pčele to prestavlja samo smetnju . Što se tiče temperature posipanja, ja sam već pisao da volim nižu temperaturu , kad su pčele čvršće u klupku . Zašto?
Stvar je vrlo jednostavna. Kad su pčele raspuštene, prividno ih ima više i zbog toga je puno 5 ml po ulici, a uz to prividno imamo i više ulica. Pčele nisu u vrlo bliskom
kontaktu , nema čvrstog dodira , pa se tako sredstvo lošije prenosi sa pčele na pčelu , a uz to će doći i do lošijeg čišćenja same zajednice , jer pčele koje su "suhe"
neće čistiti one koje su polivene . Pčele koje su dalje od klupka , po mom mišljenju su slabije pčele , koje su se same udaljile ili su ih pčele otjerale, zbog toga što su
osjetile da s njima nešto nije u redu , tako da je njima svakako određeno smrzavanje .Te pčele najčešće i nalazimo na podnicama u toku cijele zime, bez obzira dali
su pčele tretirane ili nisu , jer sve pčele ne mogu biti največeg kvaliteta zimskih pčela . Kad su pčele u čvrstom klupku , što čvršćem to bolje, tada pčele izmjenjujući
mjesta i idući za medom sa krajnih dijelova ulice prema gore, dolaze u dodir sa skvašenim pčelama, koje se nalaze u gornjim dijelovima ulice , dakle na najtoplijim
mjestima i tako sve pčele imaju šansu doći u dodir sa sredstvom , pogotovo što i sam sirup klizi prema dole .Tada je i doziranje ispravno , jer u ulici ima više pčela,
koje su u bliskom kontaktu, a mi vrlo dobro možemo tada prosuditi jačinu ulice .
Ja inače , nisam nikad kudio BeeVital iz razloga što smatram da je to dobro sredstvo. Ali ne kudim ni druga sredstva,bez obzira šta mislim o njima, jer sam jednostavno
napustio takvu praksu. Pokušavam afirmativno pisati o sredstvu koje upotrebljavam, a svakom je na volju da misli o tome što god želi.Kad se radi o nekim usporedbama
BeeVitala i oksalne kiseline,rekao bih da je i mene najviše čudilo kako boca može biti otvorena mjesecima. Tu ipak moram spomenuti nešto.Kad se netko žali, uvijek se
pita da sredstvo nije staro , dakle nije svejedno koliko je stajalo i bolje je da je što svježije, bez moje namjere da raspravljam ili istražujem, koliko to sredstvo zaista
može stajati otvoreno . Druga stvar je što se uporno ističe da sredstvo mora stajati u mračnoj prostoriji . Da se prisjetimo , tamo gdje je mračno , tamo je i hladnije i
obrnuto. Sve to bih mogao reči i za oksalnu. Nepotrebno je uopće upoređivati bacanje ostatka pripravka oksalne i nebacanje BeeVitala. Ja sam 100 gr. oksalne plačao
3,8 KM. Po mojoj računici 1L pripravka me dođe za oksalnu 35 gr.= 1,3KM ; 600 gr. šečera , također oko 1,3 KM ; 600ml vode zaokruženo 0,5 KM ( 5L destlovane plaćam
manje od 3 KM ) .Sve ukupno dođe me litar 3 KM ili pola litre 1,5 KM . Pola litre BeeVitala sa poštarinom dođe više od 36 KM . Ako meni ostane od pola litre mog sredstva
2 ili 3 dcl. dali ja trebam čuvati tih 0,5 KM i dovesti u opasnost nekoga da pomisli da je to sok. BeeVital se čuva za novo tretiranje i sigurno je da će se sklanjati pogotovo
od djece, a vjerujem da ga neće nitko piti umjesto soka.
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

PostPostao/la pcelar.mk » 24 pro 2011, 20:29

Stipo napisao:
Azem napisao:Poštovane kolege !
U cijeloj ovoj priči oko varoe, oksalne, beevitala, pominje se varoa i pčela.Ako smijem primijetiti niko ne spominje leglo.
Što je s njim prilokom tretmana.
Unaprijed se ispričavam što sam ovo primijetio.

Dobro pitanje ali ja mislim da oksalna kiseline ne dolazi u kontakt sa leglom ili je taj kontakt vrlo mali.
Poznato je da poslje primjene oksalne otopine pčela ne konzumira oksalnu ali su stručnjaci ipak u njenom digestitivnom traktu pronašli oksalnu. U digestitivnom traktu varroe nisu je pronašli ni tragove oksalne pa čak ni njene metabolite. Kako oksalna utječe na varrou ostala im je zagonetka. Ostala im je zagonetka iz jednog razloga jer su pratili samo otrovne osobine oksalne.
Kako su sad odjednom došli do podataka da određena doza truje varrou ako u njenom tjelu nema ni tragova varroe.
S obzirom da ja znam za novija i bolja istraživanja kako kiselina djeluje na varrou pa te informacije o američkim istraživanjima koja su objavljena u pčelaru uzimam kao netočna. Ne relevantna je zato što su zatvarali varrou u staklenku i polivali kiselinom sa određenom dozom sve dok je ne ubiju. Takve stvari se ne dešavaju u košnici ni približno.

Ja bi izlozio jedno moje zapazanje koje nisam sreo dosad u izlaganju o koriscenje oksalne kiseline tacnie 35 grama na 1 litar sekernog sirupa 1/1.Pri muckanje oksalnu u vodi da bi je rastvorio, u 100 ml vode 35 grama oksalne, odlilo se nesto malo po sisetu i odma osusilo zbog topline i visoke koncetracije pa sam dosao u dodir sa tom rastvorom koi sad je bio osusen i primetio sam sasvim sitne kristale po prstima kao prasinu ali su svetlucali na suncu.Dobro sam oprao ruke sapunom nije bilo nikakvih problema po kozi. Danas sam skupljao odbrojavane varoe i pogledao kroz lupu na nozicama varoe su svetlucali isti ti kristali kao prasina. Od ovoga sto sam video mogu zakluciti da nakapani rastvor sadrzi te kristale koje se spajaju sa kristalima sekera, kad mi nakapamo pcele, uverio sam se da oni ne uzimaju taj rastvor, on se raznese isusi a onda se sve te male kristale raznesu u celu pcelinu zajednicu i dogu u dodir sa varoom posebno sa nozicama i pipcima za hranenje, onda verojatno otezavaju prodiranje pipce koje su ostecene, u hitin pcelinog oklopa i moguknost za hranenje se onemogucuje ili je nedovoljna, krpelj gladuju sve dok ne ugine. Ovo je moje vigenje i nemora da je tacno...ostaje da se jos dokazuje kako deluje oksalna na Destruktora... :roll:
pcelar.mk
Samo čita
 
Postovi: 5
Pridružen: 08 pro 2011, 20:35

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

PostPostao/la Stipo » 24 pro 2011, 22:46

pcelar.mk napisao:Ja bi izlozio jedno moje zapazanje koje nisam sreo dosad u izlaganju o koriscenje oksalne kiseline tacnie 35 grama na 1 litar sekernog sirupa 1/1.Pri muckanje oksalnu u vodi da bi je rastvorio, u 100 ml vode 35 grama oksalne, odlilo se nesto malo po sisetu i odma osusilo zbog topline i visoke koncetracije pa sam dosao u dodir sa tom rastvorom koi sad je bio osusen i primetio sam sasvim sitne kristale po prstima kao prasinu ali su svetlucali na suncu.Dobro sam oprao ruke sapunom nije bilo nikakvih problema po kozi. Danas sam skupljao odbrojavane varoe i pogledao kroz lupu na nozicama varoe su svetlucali isti ti kristali kao prasina. Od ovoga sto sam video mogu zakluciti da nakapani rastvor sadrzi te kristale koje se spajaju sa kristalima sekera, kad mi nakapamo pcele, uverio sam se da oni ne uzimaju taj rastvor, on se raznese isusi a onda se sve te male kristale raznesu u celu pcelinu zajednicu i dogu u dodir sa varoom posebno sa nozicama i pipcima za hranenje, onda verojatno otezavaju prodiranje pipce koje su ostecene, u hitin pcelinog oklopa i moguknost za hranenje se onemogucuje ili je nedovoljna, krpelj gladuju sve dok ne ugine. Ovo je moje vigenje i nemora da je tacno...ostaje da se jos dokazuje kako deluje oksalna na Destruktora... :roll:

Pogledaj ove video prikaze:
http://www.youtube.com/watch?feature=pl ... 5ZyL8qC7MM
http://www.youtube.com/watch?feature=pl ... 79hpVrWyOg
Obavezno pogledaj i drugi dio jer samo jedna četvrtina posjetitelja pogleda drugi dio.
Oba dijela su sastav jedne prezentacije. :mrgreen:
Prezentaciju sam morao podijeliti u 2 dijela jer You Tube prihvata video u trajanju do 15 minuta, a reprezentacija traje oko 30 min.
U prezentaciji se nalazi odgovor kako BeeVital, a samim time i oksalna djeluje na varrou. ( BeeVital Hive Clean je poboljšana verzija oksalne)
-
Da bi oksalna dobro djelovala na varrou ph vrijednost mora biti 1. Povećanjem ph vrijednosti znatno se smanjuje njen učinak.
Pčele raznoseći oksalnu po košnici dovode je sve više u kontakt sa Kalcijumom ( Ca) koji ju postupno neutrališe i tako oksalna brzo gubi ph vrijednost , a samim time i djelovanje na varrou. Koji su izvori Kalcija u košnici. Odgovor je: prašina, hitinski omotač pčele i drveni dijelovi košnice. Oksalna reaguje i sa metalima Cink (Zn), Željezo (Fe) i drugi metali... .U košnici treba izbjegavati te metale i koristiti inox.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit Clean Koristim samo Bio Vit Clean
Avatar korisnika
Stipo
Aktivan
 
Postovi: 2793
Pridružen: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

PostPostao/la senad » 25 pro 2011, 01:43

Za sada je stigao ovaj iz Švedske a kasnije će mo dobaviti elektronski koji si može na kompjuter uključiti.

Mikroskop- projektor uvećava do 1000 x

Slika

Slika
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar korisnika
senad
Site Admin
 
Postovi: 2989
Pridružen: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

PostPostao/la Stipo » 25 pro 2011, 18:07

Senade što misliš s tim ispitivati.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit Clean Koristim samo Bio Vit Clean
Avatar korisnika
Stipo
Aktivan
 
Postovi: 2793
Pridružen: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

PostPostao/la Marin » 26 pro 2011, 00:38

Stipo napisao:Senade što misliš s tim ispitivati.

Još sitnice i sve je spremno za peludnu analizu -bar za internu upotrebu- dovoljno...
"Tko hoće nešto učiniti, nađe način, tko neće ništa učiniti, nađe opravdanje." Pablo Picasso
Marin
Čita i piše, odličan
 
Postovi: 565
Pridružen: 03 kol 2010, 00:15
Lokacija: LJubuški

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

PostPostao/la zvones » 28 pro 2011, 17:08

pcelar.mk napisao:
Stipo napisao:
Azem napisao:Poštovane kolege !
U cijeloj ovoj priči oko varoe, oksalne, beevitala, pominje se varoa i pčela.Ako smijem primijetiti niko ne spominje leglo.
Što je s njim prilokom tretmana.
Unaprijed se ispričavam što sam ovo primijetio.

Dobro pitanje ali ja mislim da oksalna kiseline ne dolazi u kontakt sa leglom ili je taj kontakt vrlo mali.
Poznato je da poslje primjene oksalne otopine pčela ne konzumira oksalnu ali su stručnjaci ipak u njenom digestitivnom traktu pronašli oksalnu. U digestitivnom traktu varroe nisu je pronašli ni tragove oksalne pa čak ni njene metabolite. Kako oksalna utječe na varrou ostala im je zagonetka. Ostala im je zagonetka iz jednog razloga jer su pratili samo otrovne osobine oksalne.
Kako su sad odjednom došli do podataka da određena doza truje varrou ako u njenom tjelu nema ni tragova varroe.
S obzirom da ja znam za novija i bolja istraživanja kako kiselina djeluje na varrou pa te informacije o američkim istraživanjima koja su objavljena u pčelaru uzimam kao netočna. Ne relevantna je zato što su zatvarali varrou u staklenku i polivali kiselinom sa određenom dozom sve dok je ne ubiju. Takve stvari se ne dešavaju u košnici ni približno.

Ja bi izlozio jedno moje zapazanje koje nisam sreo dosad u izlaganju o koriscenje oksalne kiseline tacnie 35 grama na 1 litar sekernog sirupa 1/1.Pri muckanje oksalnu u vodi da bi je rastvorio, u 100 ml vode 35 grama oksalne, odlilo se nesto malo po sisetu i odma osusilo zbog topline i visoke koncetracije pa sam dosao u dodir sa tom rastvorom koi sad je bio osusen i primetio sam sasvim sitne kristale po prstima kao prasinu ali su svetlucali na suncu.Dobro sam oprao ruke sapunom nije bilo nikakvih problema po kozi. Danas sam skupljao odbrojavane varoe i pogledao kroz lupu na nozicama varoe su svetlucali isti ti kristali kao prasina. Od ovoga sto sam video mogu zakluciti da nakapani rastvor sadrzi te kristale koje se spajaju sa kristalima sekera, kad mi nakapamo pcele, uverio sam se da oni ne uzimaju taj rastvor, on se raznese isusi a onda se sve te male kristale raznesu u celu pcelinu zajednicu i dogu u dodir sa varoom posebno sa nozicama i pipcima za hranenje, onda verojatno otezavaju prodiranje pipce koje su ostecene, u hitin pcelinog oklopa i moguknost za hranenje se onemogucuje ili je nedovoljna, krpelj gladuju sve dok ne ugine. Ovo je moje vigenje i nemora da je tacno...ostaje da se jos dokazuje kako deluje oksalna na Destruktora... :roll:


Prvo, potpuno jasno mi je Azemovo pitanje ili konstatacija u vezi varoe, pčela i legla. Rekao bih da se u vezi legla ne spominje ni jedno sredstvo, osim mravlje kiseline.Što se
tiče mravlje kiseline pisanja o njoj idu od velikog zadovoljstva rezultatima do velikog nezadovoljstva. Nemože u vezi s njom zaobići i njen izravni uticaj na pčele, maticu i leglo
u smislu gubitaka. Ja imam praktično iskustvo s njom , ali je kratko i dosta se loše završilo, a uz to nevolim njen jak miris . Sve u svemu nisam neko ko može sa autoritetom
pisati o njoj ali ovo pišem kao primjer. Drugi način koji može imati uticaj na leglo , što se tiče varoe, je njegovo isjecanje i tu se misli prvenstveno na isjecanje trutovskog
legla. Premda se navodi da se time smanji populacija varoe i za 50%, misleći na varou prije njenog najvećeg rasta u zimskom leglu, pa time i njenog značajnog ukupnog rasta,
mislim da rezultati, kod onih koji to rade, to nisu potvrdili, jer otkud veliki pad varoe pri bilo kojem sredstvu koje se upotrebljava kasnije. U vezi napisanog , trebat će malo
drugačije razmatranje i ja već neko vrijeme želim napisati neka svoja razmišljanja i dileme u vezi varoe. Premda je mnogo napisano o varoi i dosta toga se zna, ipak, to nije
dovoljno da se pitanje varoe riješi , a uz to uglavnom je sve usmjereno na to, kako pronači što efikasnije sredstvo za tretiranje . Ekonomski interesi dalje odlučuju o svemu !

Sam podatak da je oksalna nađena u metabolizmu pčele, govori o tome da je ona usvojena, pa tako može biti i u hemolimfi . To što nije nađena u metabolizmu varoe ne znači
ništa, jer je ispitivana varoa koja je pala odmah u dodiru sa kiselinom, a poznato je da je jako osjetljiva i na male količine o.k. u odnosu na pčelu . Spaljena rilica varoe o
kojoj je svojevremeno Krešo pisao na temelju istraživanja , mislim Bihlera (R.Buchler , u nj. preglašeno) , također ne govori na koji je način spaljena, iako je najvjerovatnije
da je to zbog uticaja same kiseline na hitinu pčele.Kasnija padanja varoe ili tzv. produženo padanje,može biti itekako zbog uzimanja varoe o.k. putem hemolimfe pčele.Zašto,
ovakvo mišljenje . Pa ja o ovome pišem također kako mi kad odgovara, jer kad se tvrdi da pčele nikako ne uzimaju oksalnu , a ja pišem o tome koliko je mala opasnost od
oksalne tada meni to odgovara , pa se ja pridružim , jer sva "struka" tako kaže i ko sam ja da to demantuje . Međutim ja sam stavljao na poletaljke sirup sa 1,5% ; 2% i
2,5 % o.k. i u svim slučajevima su pčele uzimale sirup. Istina što je bila jača koncetracija, pčele su je slabije uzimale. Ja nisam jedini ovo provjeravao . Dvojica pčelara su
o ovome još pisala . Oba su ispitivanje vršili sa koncetracijom 3,5% , a prvi jeto radio prije više od tri godine i na osnovu njegovog pisanja sam i ja radio provjeru . Radi se
o vrlo poznatom pčelaru, kojeg veoma poštujem i koji je stariji od 65 godina. Činjenica je da je odmah poslje toga prestao o tome pisati, a ja mogu samo nagađati zbog
čega . Drugi je stariji od 70 god. i osim ispitivanja dali će pčele uzimati oksalnu kiselinu , otišao je korak dalje. Osim zimskog tretiranja on je u devetom mjesecu prošle
godne radio i ljetno tretiranje oksalnom . Treba reči da je prije toga dimio, pa je htio ispitati te rezultate. Pošto mu je poslje oksalne palo prilično varoe, raspisao se na svom
forumu, bio kritikovan već standardnim, da se oksalnom smije raditi samo jednom kad u zajednicama nema legla i prestao pisati . Međutim ove godine je ponovio tretiranje
i očigledno bio zadovoljan . Ja ne mogu objaviti njihova imena , jer nemam dozvolu , a oni i neznaju da ovo pišem.

Želio bih još napisati i odgovor za kolegu pcelar.mk. Očigledno se radi o lošoj pripremi pripravka . Možda si ti koristio kišnicu ili destilovanu vodu , ali još jednom treba
napomenuti da je za pripremu ovog pripravka neophodna upravo takva voda iz razloga što se u tzv. tvrdoj vodi oksalna spaja sa mineralima gradeći oksalate , koji su u
stvari pijesak. Time je manje kiseline u sirupu, ćime je i slabije tretiranje . Druga , još veća greška je rastvarati kiselinu u manje vode, pogotovo ako je voda uz to hladna.
Za primjer pokušajte otopiti šečer u hladnoj vodi . Bit će potrebno prilično vremena i poslje dužeg mješanja uvijek će se naći nešto kristala koji se slegnu na dnu , pa je
potrebno ponovo mješati . Govori se o topljivosti šečera u vodi 1:1 . Oksalna kiselina ima još manju topljivost od šečera i 35 gr. oksalne kiseline u 100 ml. vode , pogotovo
ako je hladna , nemoguće je otopiti , a uz to je velika koncetracija , deset puta veća nego što je potrebno za tretman i logično će ostat na prstima , ako se pospe . Zato je
najbolji način , a uz to i najbjezbjedniji , najbrži , predviđenu vodu zagrijati do vrenja , skinuti sa grijnog tjela , sipati predviđenu količinu šečera i mješati dok se šečer ne
otopi. Za to je potrebno jako kratko vrijeme i poslje smirivanja otopine , koja je jako bistra vidjeti dali je što ostalo na dnu i ako je opet kratko promješati . Sipati sirup u
sud u kojem će se nositi pripravak , plastični ili stakleni , koji mora biti nešto veći od količine sirupa i mora dobro dihtovati . Zatim izmjeriti potrebnu količinu oksalne, sipati
u još topao sirup , a ako nije ponovo ga zagrijati na cca 40, 50°C , zatvoriti i snažnim trešenjem otopiti oksalnu u sirupu .Sve ovo se može uraditi i dan prije tretiranja . Ćak,
kad bi takav pripravak stajao i nekoliko dana , nebi se značajno povećao HMF jer bi se pripravak ohladio . U providnoj posudi se jako lijepo vidi otapanje dihidrata oksalne i
može se biti sigurno da je uspješno uz najveći stepen sigurnosti .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
zvones
Aktivan
 
Postovi: 1289
Pridružen: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

PostPostao/la Asim » 28 pro 2011, 20:05

Koristim Bee vital ,jer sam siguran u to sredstvo i nemam iskustva da bi završni tretman radio sa oksalnom . Međutim cijelo vrijeme mi se nameće ptanje koliko znamo o varoi i dali je jedino nam preostalo da obaramo odrasle jedinke , zar nemamo nešto što bi dovelo do prekida u razmnožavanju ovog napasnika , koliko znamo o otpornosti jedinki koje su sposobne za razmnožavanje i kako spriječiti razmnožavanje varoe a da pri tome nenaškodimo pčelama .Mora negdje postojati jednostavna kvaka ali za to trebada se ozbiljno posveti istraživanju ovog napasnika . Možda se varam alisva istraživanja se svode na tokoje sredstvo obara varou i koliko je učinkovito kada bi se našla tačka gdje se prekida razmožavanje varoe lako bi se odstranila sa ovih terena i moje mišljenje da bi se izgubilo unosno ulaganje u ovo ili ono sredstvo koje samo obara odraslu varou . Svi griješimo trbamo sredstvo koje će da blokira da se varoa razmnožava da joj ukine tu sposobnost i tada je neće ni biti, pozdrav Asim
Avatar korisnika
Asim
Čita i piše, vrlodobar
 
Postovi: 415
Pridružen: 23 tra 2010, 15:47
Lokacija: Sarajevo

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

PostPostao/la senad » 28 pro 2011, 21:27

Stipo napisao:Senade što misliš s tim ispitivati.


Vidjet ćemo šta može se sa ovim strojčićem mad mi ne odgovara zbog vida više bi volio elektronski i na monitoru može se lakše posmatrati ,poklonu se negleda u zube, :)

Pokušao sam vidjeti varou međutim uvećanje je veliko samo se vidi zatamnjenje.
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Avatar korisnika
senad
Site Admin
 
Postovi: 2989
Pridružen: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

PostPostao/la Stipo » 28 pro 2011, 23:37

Ha ha pa Senade varroa ti na taj mikroskop izgleda kao kuhinjsli stol. Ali zato imaš pravu spravicu za praćenje peludnog sastava meda, možeš gledati akarozu, nozemozu i gljivične bolesti možda čak i spore ATL. Ode ti u prave istraživače samo ćeš morati naučiti secirati pčele.
Pčelar uvjek ima nešto naučiti.
Koristim samo Bio Vit Clean Koristim samo Bio Vit Clean
Avatar korisnika
Stipo
Aktivan
 
Postovi: 2793
Pridružen: 05 kol 2009, 01:32
Lokacija: Vidoši Livno

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

PostPostao/la Azem » 28 pro 2011, 23:51

senad napisao:
Stipo napisao:Senade što misliš s tim ispitivati.


Vidjet ćemo šta može se sa ovim strojčićem mad mi ne odgovara zbog vida više bi volio elektronski i na monitoru može se lakše posmatrati ,poklonu se negleda u zube, :)

Uz pomoć ovog "strojčića" mogu se varoi izbrojati zubi :D
Postoje tri vrste ljudi- oni koji vide, oni koji vide tek kad im se pokaže i oni koji ne vide uprkos svemu. ( Leonardo da Vinci )
Azem
Čita i piše, odličan
 
Postovi: 588
Pridružen: 01 pro 2010, 18:01
Lokacija: Modriča

Re: Eksperimenti tretiranja oksalnom kiselinom

PostPostao/la Tarik » 18 kol 2016, 13:05

kako sam zainteresovan za ljetno tretiranje OK oko 50 društava pročitao sam temu od početka.
Zvones Senad obzirom da ste radili ljetno nakapavanje OK prije nekoliko godina i kako vidim bili zadovoljni, dali još uvijek imate pozitivno mišljenje?
Dali se po vama može držati varoa pod kontrolom (da ne uništi društva) tretiranjem samo OK, ljetnim tretmanom i zimskim tretmanom?
Hvala.
Tarik
Čita i piše, dobar
 
Postovi: 164
Pridružen: 05 lip 2013, 16:04

Prethodni

Vrati se na: VARROA

Tko je online

Nema registriranih korisnika pregledava forum i 1 gost

cron