OKSALNA KISELINA

zarkodj
Čita, piše dovoljno
Postovi: 57
Pridružen/a: 07 lip 2010, 21:30
Lokacija: Бач,В&

Re: OKSALNA KISELINA

Post Postao/la zarkodj »

mirsad je napisao/la:POZ
Mnogo bolji rezultati se dobiju kada se OK pomijesa sa manjim dijelom
des.vode a ostatak ugrije i secer razmuti .
Kad se sirup dijelimicno ohladi doda mu se razblazena OK.
Ovakav nacin preporucuju hemicari.
MK





To bi izgledalo tako da se 4,5 dl vode pomeša sa šećerom a oksalna razmuti u 1,5 dl vode .Posle toga se ove dve tečnosti pomešaju i izmućaju.
mirsad
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 381
Pridružen/a: 29 sij 2011, 12:57
Lokacija: Anderstorp-Svedska-Skandinavija

Re: OKSALNA KISELINA

Post Postao/la mirsad »

POZ

Ako se radi sa
-35grOK
-600 secer
-600mil. des.voda

OK se pomijesa sa 200mil. d.vode.

400 mil. d.vode se zagrije i tu se razmuti secer.

Kada se rastvor vode i secera ohladi na tijelesnu tenperaturu dodaje mu se rastvorena OK sa vodom.
Tako je OK spremna za tretman.


MK
Hajriz Suka
Čita, piše dovoljno
Postovi: 23
Pridružen/a: 12 tra 2012, 20:50

Re: OKSALNA KISELINA

Post Postao/la Hajriz Suka »

Postovane kolege pcelari,

Tretirao sam pcele OK po prvi puta.Soluciju OK pravio sam po preporuci na forumu,tj:600gr secera,600gr dest.vode i 35 gr.praska OK.Dana kad sam tretirao(juce) bilo je 6-7stC u plusu,umereno maglovito i bez vetra.Drustva su mi bila od 4,5 i 6 uljica pcela,pa sam nakapavao po 20,25 i 30 ml.solucije.
Poslje nekih 10 min od nakapavanja pcela solucijom OK,brujanje pcela bilo je poviseno.Posto mi je prvi puta da upotrebljavam OK,zabrinuo sam se da nisam nesto lose uradio,pa molim iskusnije pcelare da me posavetuju ili ukazu,kako se ponasa pcela poslje tretmana OK.
Hvala i zdravi bili.
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Re: OKSALNA KISELINA

Post Postao/la senad »

Dobro došao.

Ništa se ne sikiraj akko si stavio OK ispravnu. Gdje si nabavio OK?
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
Hajriz Suka
Čita, piše dovoljno
Postovi: 23
Pridružen/a: 12 tra 2012, 20:50

Re: OKSALNA KISELINA

Post Postao/la Hajriz Suka »

Postovanje G-dine
Oksalnu kiselinu nabavio u originalnoj ambalazi u mesnoj pc.radnji.Nazalost zbog moje nedoumice,upotrebiti ili ne OK ona je stajala u tom pakovanju do danasnjih dana(1 god.).Drugu primedbu ne bih znao naznaciti.
Iskreni pozdrav.
Kreso
Čita i piše, odličan
Postovi: 598
Pridružen/a: 28 vel 2010, 22:32
Lokacija: Heerlen-NL

Re: OKSALNA KISELINA

Post Postao/la Kreso »

Prije nekih sest sedam godina, kupio sam u prodavnici pcelarskih potrepstina oxalni dehidrat u teglici/ galonu od pola litre.
Jos uvijek tu isti koristim, i nema greske, jos uvjek efektivna. Jos je u teglici u ormaru u garazi.
Jednom prilikom mi je kolega, koji je nekakav hemicar objasnio da je dehidrat oxalne kiseline vrlo postojan i stabilan, tako da nema bojazni.
Danas sam bio na pcelinjaku da brzo pregledam uloske prije mraka. Opet me odusevljava efikasnost oksalne.
Nakapaviti ovaj rastvor je definitivno najjeftiniji i najjednostavniji nacin borbe protiv varoe.
Zato, kolega, moja preporuka je bez bojazni, slobodno poljevaj.
inzenjer
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 485
Pridružen/a: 12 vel 2011, 22:18
Lokacija: Srebrenik

Re: OKSALNA KISELINA

Post Postao/la inzenjer »

Na pakovanju oksalne koju sam lani kupio, pise rok upotrebe istice februar 2013.
Kreso
Čita i piše, odličan
Postovi: 598
Pridružen/a: 28 vel 2010, 22:32
Lokacija: Heerlen-NL

Re: OKSALNA KISELINA

Post Postao/la Kreso »

Vjerujem ti ja kolega. Samo navodim svoja iskustva. Svako prema svom nahodjenju.
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: OKSALNA KISELINA

Post Postao/la zvones »

Kreso je napisao/la:Prije nekih sest sedam godina, kupio sam u prodavnici pcelarskih potrepstina oxalni dehidrat u teglici/ galonu od pola litre.
Jos uvijek tu isti koristim, i nema greske, jos uvjek efektivna. Jos je u teglici u ormaru u garazi.
Jednom prilikom mi je kolega, koji je nekakav hemicar objasnio da je dehidrat oxalne kiseline vrlo postojan i stabilan, tako da nema bojazni.
Danas sam bio na pcelinjaku da brzo pregledam uloske prije mraka. Opet me odusevljava efikasnost oksalne.
Nakapaviti ovaj rastvor je definitivno najjeftiniji i najjednostavniji nacin borbe protiv varoe.
Zato, kolega, moja preporuka je bez bojazni, slobodno poljevaj.
Slažem se sa Krešom, valjda je obaveza da stavljaju datum upotrebe, ali kiselina nije ni meso niti mlijeko da se kvari . Kiselina koja isparava bi mogla oslabiti
kao mravlja ili sirčetna. Oksalna u čvrstom stanju gotovo ne isparava , a dosta je slabo otapanje i u vodi, kažu ispod 12% i to se vidi kod rastvaranja .
Moja je, također, starija od dvije godine (i nije mito prvi put ) i fercera bezprijekorno
Hajriz Suka je napisao/la:Postovane kolege pcelari,

Tretirao sam pcele OK po prvi puta.Soluciju OK pravio sam po preporuci na forumu,tj:600gr secera,600gr dest.vode i 35 gr.praska OK.Dana kad sam tretirao(juce) bilo je 6-7stC u plusu,umereno maglovito i bez vetra.Drustva su mi bila od 4,5 i 6 uljica pcela,pa sam nakapavao po 20,25 i 30 ml.solucije.
Poslje nekih 10 min od nakapavanja pcela solucijom OK,brujanje pcela bilo je poviseno.Posto mi je prvi puta da upotrebljavam OK,zabrinuo sam se da nisam nesto lose uradio,pa molim iskusnije pcelare da me posavetuju ili ukazu,kako se ponasa pcela poslje tretmana OK.
Hvala i zdravi bili.
Pčele se uzbude već kod otvaranja i sigurno malo jače zuje, valjda im nije prijatno uznemiravanje. Oni koji duže tretiraju to više i ne primjete . Poslje zatvaranja
trebalo bi ubrzo da se smiri . Ako je jače zujanje i traje bez smirivanja duže vrijeme, nije problem u oksalnoj nego u nećemu drugom. Poslušaj bez otvaranja i
uspoređuj društva.
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
balasevic
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 375
Pridružen/a: 05 kol 2012, 16:25
Lokacija: Velika Kladusa Vrnograc

Re: OKSALNA KISELINA

Post Postao/la balasevic »

posto je vecina upoznata samnom recicu nesto imam dvije kosnice i tretirao sam beevitalom i opad varove je nikakav oko 3-4 varove opale e sad se ja bojim da to beevital nije uredu jer sve sam odradio po preporuci pa me zanima nijeli kasno za OK da polijem sa njom
Najsretniji je onaj čovjek koji je učinio sretnima najviše drugih ljudi.
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: OKSALNA KISELINA

Post Postao/la zvones »

balasevic je napisao/la:posto je vecina upoznata samnom recicu nesto imam dvije kosnice i tretirao sam beevitalom i opad varove je nikakav oko 3-4 varove opale e sad se ja bojim da to beevital nije uredu jer sve sam odradio po preporuci pa me zanima nijeli kasno za OK da polijem sa njom
Balasevic, ništa više ne diraj. Društva su ti slabija i obzirom na ranija tretiranja, sigurno imaš malo varoe . Sve sada što bi radio bilo bi na štetu pčela i ako
bude stradanja to neće biti zbog varoe .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
balasevic
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 375
Pridružen/a: 05 kol 2012, 16:25
Lokacija: Velika Kladusa Vrnograc

Re: OKSALNA KISELINA

Post Postao/la balasevic »

dobro zvones znaci nista nije vise domene jos samo jedno posto se plasim mozda da nece imati dovoljno hrane dali bi bilo dobro sad pocetkom januara da im dadnem pogacu
Najsretniji je onaj čovjek koji je učinio sretnima najviše drugih ljudi.
balasevic
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 375
Pridružen/a: 05 kol 2012, 16:25
Lokacija: Velika Kladusa Vrnograc

Re: OKSALNA KISELINA

Post Postao/la balasevic »

zvones poslje ovog predhodnog posta ugrijalo je sunce tako da je bilo nekih +14 pa su pcele masovno izetale na procisni let pa sam to iskoristio da na par sekundi zavirim u kosnicu sve izgleda dobro koliko sam mogao vidjeti u ti par sekundi a medni vjenci su dobri nisu bas najbolji ali ih ima jer nisam mogao dobro vidjeti jer sam podigao poklopnu dasku i nako pogledao izmedju okvria vidi se da ima medni vjenaca a pcele su izasle na vrh jer je toplo vrjeme a na satonosama ima ostataka hrane pa mislim da zbog toga toplog vremena mogu da se krecu pa uzimaju hranu na podnicama nema puno uginule pcele primjetio sam da kod slabije drustva ima vise uginule pcele nego kod ovog jaceg al broj pcela je neznatan najvise nekih 15 sve izgleda dobro bar se meni cini samo me brine ako prezime proljece jer u gornjem nastavku nema perge a u donjem neznam kakvo je stanje pa me zanima dali se negdje mogu nabaviti okviri sa pergom i nijel to skupo jer ako je normalna cjena uzeo bi svako drustvu po jedan ram perge da imaju za razvoj pozz svima i medna ako bogda 2013
Najsretniji je onaj čovjek koji je učinio sretnima najviše drugih ljudi.
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: OKSALNA KISELINA

Post Postao/la zvones »

balasevic je napisao/la:zvones poslje ovog predhodnog posta ugrijalo je sunce tako da je bilo nekih +14 pa su pcele masovno izetale na procisni let pa sam to iskoristio da na par sekundi zavirim u kosnicu sve izgleda dobro koliko sam mogao vidjeti u ti par sekundi a medni vjenci su dobri nisu bas najbolji ali ih ima jer nisam mogao dobro vidjeti jer sam podigao poklopnu dasku i nako pogledao izmedju okvria vidi se da ima medni vjenaca a pcele su izasle na vrh jer je toplo vrjeme a na satonosama ima ostataka hrane pa mislim da zbog toga toplog vremena mogu da se krecu pa uzimaju hranu na podnicama nema puno uginule pcele primjetio sam da kod slabije drustva ima vise uginule pcele nego kod ovog jaceg al broj pcela je neznatan najvise nekih 15 sve izgleda dobro bar se meni cini samo me brine ako prezime proljece jer u gornjem nastavku nema perge a u donjem neznam kakvo je stanje pa me zanima dali se negdje mogu nabaviti okviri sa pergom i nijel to skupo jer ako je normalna cjena uzeo bi svako drustvu po jedan ram perge da imaju za razvoj pozz svima i medna ako bogda 2013
Ne trebaju ti okviri sa pergom, jer pčele prvo leglo odgajaju iz svojih tjelesnih rezervi.
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
Avatar
sahista
Aktivan
Postovi: 1053
Pridružen/a: 20 ruj 2010, 20:09
Lokacija: Goirle..Holandija

Re: OKSALNA KISELINA

Post Postao/la sahista »

zvones je napisao/la:
balasevic je napisao/la:zvones poslje ovog predhodnog posta ugrijalo je sunce tako da je bilo nekih +14 pa su pcele masovno izetale na procisni let pa sam to iskoristio da na par sekundi zavirim u kosnicu sve izgleda dobro koliko sam mogao vidjeti u ti par sekundi a medni vjenci su dobri nisu bas najbolji ali ih ima jer nisam mogao dobro vidjeti jer sam podigao poklopnu dasku i nako pogledao izmedju okvria vidi se da ima medni vjenaca a pcele su izasle na vrh jer je toplo vrjeme a na satonosama ima ostataka hrane pa mislim da zbog toga toplog vremena mogu da se krecu pa uzimaju hranu na podnicama nema puno uginule pcele primjetio sam da kod slabije drustva ima vise uginule pcele nego kod ovog jaceg al broj pcela je neznatan najvise nekih 15 sve izgleda dobro bar se meni cini samo me brine ako prezime proljece jer u gornjem nastavku nema perge a u donjem neznam kakvo je stanje pa me zanima dali se negdje mogu nabaviti okviri sa pergom i nijel to skupo jer ako je normalna cjena uzeo bi svako drustvu po jedan ram perge da imaju za razvoj pozz svima i medna ako bogda 2013
Ne trebaju ti okviri sa pergom, jer pčele prvo leglo odgajaju iz svojih tjelesnih rezervi.
Kljuc razvoja pcelinje zajednice,upravo lezi u rezervi perge.Tjelesne rezerve nisu dovoljne.
Prosle sedmice prisustovao sam jednom predavanju,gdje je perga bila tema veceri.Pcelinja zajednica koja nema dovoljno perge prije svega ne moze se dobro razvijati,i jako su osjetljive na razne bolesti.U proljetnom razvoju,bitnija je perga nego sam med.Ja u svakoj zajednici imam skoro isti broj ramova sa pergom kao ramova sa medom.Tesko zajednici koja se osloni samo na tjelesne rezerve,jos ako podbaci vrba i lijesak :roll: .
Balas,moj savjet u nekoj skorijoj buducnosti.Cuvaj ramove sa pergom.Uzmi secer u prahu,sa tim secerom napuni prazne celije na ramu,posle uzmes najlon foliju i dobro okomotas ram.U rezervu.Krajem februara poprskaj taj ram sa vodom i dodaj pceljinoj zajednici.Sa dva takva rama rijesio si mnoge stvari,u proljetnom razvoju.
Da se vratim na temu.Danas sam ponovo prisustovao(sasvim slucajno),dimljenju zajednica sa oksalnom kiselinom.Taj sistem sa sigurnoscu mogu reci da nikada necu koristiti.Posle sat vremena pcele su toliko brujale da je licilo na polijetanje aviona.Kazu da je tretman na ovaj jako ucinkovit.
Pozdrav.
Riječi su kao pčele , one su istovremeno i med i žaoka...
balasevic
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 375
Pridružen/a: 05 kol 2012, 16:25
Lokacija: Velika Kladusa Vrnograc

Re: OKSALNA KISELINA

Post Postao/la balasevic »

sahista hvala na ovom savjetu kako sacuvati ramove sa pergom ali sad nemogu uciniti nista po tom pitanji a iduce godine i u buduce imam svoju viziju pcelarenja u koju spada dosta rezervi perge
Najsretniji je onaj čovjek koji je učinio sretnima najviše drugih ljudi.
Avatar
medonosa
Aktivan
Postovi: 1660
Pridružen/a: 02 sij 2012, 15:32
Lokacija: Haan-Deutschland-Njemacka
Kontakt:

Re: OKSALNA KISELINA

Post Postao/la medonosa »

balasevic je napisao/la:sahista hvala na ovom savjetu kako sacuvati ramove sa pergom ali sad nemogu uciniti nista po tom pitanji a iduce godine i u buduce imam svoju viziju pcelarenja u koju spada dosta rezervi perge
Ako imas mogucnosti,nabavi podnice sa hvatacem polena,sakupljaj polen i prodaji time ces izplatiti podnice u istoj godini,a jedan dio polena ostavi za ovakve slucajeve pa u januaru ili februaru napravi pogace od secera u prahu,meda i polena,i nebirni se!
balasevic
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 375
Pridružen/a: 05 kol 2012, 16:25
Lokacija: Velika Kladusa Vrnograc

Re: OKSALNA KISELINA

Post Postao/la balasevic »

hvala medonosna ali ja imam drugi plan ja prvo hocu da dobijem odredjeni broj drustava pa cu onda da pratim koja drustva su u cesmu dobra dali bolje donose med ili polen pa cu kod onih drustava koja donose vise polena uzimati samo polen ne i med i obrnuto jer po mom misljenju to je dora tehnika a ne da od svakog drustva uzimamo sve bar ja tako mislim pa cu to pokusati jer nemislim se baviti profesijonalno pcelarstvo vec iskljucivo kao hobi neki 20 drutava najvise da im mogu posvetiti koliko treba vremena tako da imam dobar pcelinjak ako bogda
Najsretniji je onaj čovjek koji je učinio sretnima najviše drugih ljudi.
balasevic
Čita i piše, vrlodobar
Postovi: 375
Pridružen/a: 05 kol 2012, 16:25
Lokacija: Velika Kladusa Vrnograc

Re: OKSALNA KISELINA

Post Postao/la balasevic »

EVO SAD SAM OVO PROCITAO PA KO HOCE NEKA CITA

Dr med. Rodoljub Živadinoviæ, Žitkovac
Ing. Vlastimir Spasiæ, Niš
Milutin Petroviæ, Kragujevac

NOVOSTI O OKSALNOJ KISELINI
U glavnom gradu Irske, Dablinu, od 21. do 26. avgusta 2005. godine, održan je 39. svetski pèelarski Kongres. Za ovaj pilot broj èasopisa Pèelar na latinici izdvojili smo informacije o oksalnoj kiselini.

Oksalna kiselina izbor obrazovanih pèelara
Moramo da naglasimo da su radovi o oksalnoj kiselini izazvali najveæu pažnju posetilaca Kongresa. Tražilo se mesto više, jer je nekoliko desetina ljudi stajalo. Gladni novih saznanja, pažljivo smo pratili izlaganja autora.

Antonio Nanetti na Kongresu Apimondije u Dablinu èita specijalno izdanje èasopisa Pèelar na engleskom jeziku

Najzanimljiviji nam je, naravno, bio Antonio Nanetti iz Italije (Consiglio per la Ricerca e la Sperimentazione in Agricoltura, Istituto Nazionale di Apicoltura, Bologna, ananetti@inapicoltura.org), jedan od najboljih poznavalaca oksalne kiseline. Na poèetku je rekao kako je oksalna kiselina veoma popularna u Evropi za tretiranje zajednica bez legla, jer je jeftina i efikasna, a pèele je dobro podnose. Najpopularnije su metode nakapavanja i sublimacije. Sublimacija je po njemu skupa i zahteva veæe zaštitne mere prilikom tretmana. Za nakapavanje se u Italiji preporuèuje rastvor oksalne kiseline koji sadrži 4,2% oksalne kiseline, što se dobija mešanjem 1 grama dihidrata oksalne kiseline u kristalu sa 10 mililitara vode i 10 grama šeæera. Drugim reèima, u mešavinu jednog litra vode i jednog kilograma šeæera treba sipati 100 grama dihidrata oksalne kiseline (tj. 60 grama na litar rastvora). Ovde moramo da napomenemo da se u eksperimentima na zapadu pokazalo da je ovo veoma visoka doza, i da može da škodi pèelama. Zato se i kod nas preporuèuje 35 grama na litar rastvora. Rastvor se pravi tako što se pomešaju litar vode i kilogram šeæera, pa se od dobijenog rastvora odmeri potrebna kolièina, recimo jedan litar. Nakon predavanja prišli smo predavaèu i zamolili ga za neka pojašnjenja, oduzevši mu tako oko 45 minuta vremena. Meðutim, njegova predusretljivost je bila tako iskrena, da verujemo da mu to nije smetalo. Naprotiv. Ovde æemo sva naša saznanja preneti kao integralnu informaciju.

Pokazalo se, na osnovu rezultata eksperimenata, da je mnogo manje važno koliko oksalne kiseline ima u rastvoru, nego koliko ima šeæera! Do sada je u literaturi mogla da se naðe preporuka o maloèas pomenutom naèinu pravljenja rastvora šeæernog sirupa, ali se nigde nije objašnjavalo zašto. U 2001. godini stiglo nam je uputstvo od više autora (G. Liebig, K. Tampel, R. Büchler) da se kiselina sipa u 20%-ni šeæerni sirup. Tako je moglo da se zakljuèi da nije bitna koncentracija šeæera u rastvoru. Sada smo konaèno saznali da je to bila zabluda. Eksperimenti pokazuju da samo pri 60% šeæera u rastvoru oksalna kiselina pokazuje najbolje dejstvo! Ako je šeæera manje, opada efikasnost. Pitali smo zašto je to tako. Odgovorio nam je da pèele ne uzimaju rastvor oksalne kiseline, bez obzira koliko ima šeæera u njemu, zbog njegove velike kiselosti. Naime, oksalna kiselina daje najkiseliji rastvor (pH=1) od svih drugih kiselina uvršæenih u eksperiment (pogledajte tabelu). Šeæer u rastvoru služi da bi zajedno sa oksalnom kiselinom privlaèio vlažnost iz vazduha i održavao dovoljnu vlažnost koja je neophodna za kvalitetnije dejstvo oksalne kiseline. Kada je relativna vlažnost vazduha viša, efikasnost kiseline se poveæava i obrnuto. To su potvrdili i prošlogodišnji eksperimenti letnjeg tretiranja oksalnom kiselinom u Srbiji, jer je u kišnim danima u fijoci ispod mreže bilo više opale varoe! Šeæer je znaèi sinergist oksalne kiseline.

Još je Milani 2001. utvrdio da je efikasnost oksalne kiseline mnogo veæa kada je relativna vlažnost vazduha 75% nego kada je 42%. Zato bi i leti i zimi trebalo voditi raèuna da kod primene oksalne kiseline relativna vlažnost vazduha u narednim danima bude što veæa.
Kako autor ovog rada tvrdi, efikasnost oksalne kiseline potièe iskljuèivo od kiselosti, mada se ne zna taèno kako. Kiselina ne ulazi u telo varoe ni na koji naèin (èak ni inhalacijom), veæ je dejstvo verovatno iskljuèivo kontaktno. Ispitivali su i u telu varoe nisu našli kiselinu. Utvrdili su da je sama kiselost rastvora mnogo bitnija za efikasnost protiv varoe, nego što je bitna sama toksiènost oksalne kiseline. Jer, u jednom eksperimentu tretiranja nakapavanjem dobili su efikasnost kod standardnog rastvora (pH=1) od èak 98,7%, dok je isti takav rastvor, neutralizovan na pH=7 pokazao efikasnost od neverovatno niskih 8,3%! Nisu utvrdili nikakav uticaj na leglo niti bilo kakvo vidljivo ošteæenje legla. Matica je normalno nosila, ne smanjujuæi nosivost ako se tretira u periodu kada legla ima. Ne utièe na odgajanje zimskih pèela kada se tretira u periodu sa leglom (avgust).
Oksalna kiselina je namenjena prevashodno zimskom tretmanu (od poèetka novembra do Nove godine), kada nema legla, jer tada daje maksimalnu efikasnost. Ako se primenjuje i u drugim delovima godine, tokom godine je ne bi trebalo dati više od 3–4 puta. Kako nam je tvrdio, kiselina se tokom leta u košnici zadržava svega nekoliko dana. Zato se tokom leta tretman oksalnom kiselinom može ponavljati u periodu od najmanje 2 nedelje, ali je letnja efikasnost mnogo niža od zimske, svega 40–50%. Ovo ponavljanje tretmana ne utièe na maticu.

Utvrðeno je da oksalna kiselina ne izaziva ošteæenja pèela bitna za praksu

Meðutim, treba imati u vidu da se radi o toploj Italiji. U eksperimentima koje je nekoliko pèelara obavilo prošlog leta u kontinentalnoj Srbiji tretirajuæi oksalnom kiselinom u avgustu, pokazalo se da se oksalna kiselina zadržava u košnici i do 27 dana, a i poslednjeg dana nije pokazivala tendenciju opadanja efikasnosti (doduše, uslovi su bili idealni, pošto je vlažnost vazduha bila veoma visoka). Naravno, ne zna se koja je to kolièina kiseline u pitanju i da li bi došlo do predoziranja kada bi se potpuno pratilo navedeno uputstvo, ali je èinjenica da je u košnici ima bar mesec dana pri visokoj vlažnosti vazduha. Informacija o letnjoj efikasnosti oksalne kiseline nije se do sada mogla naæi u literaturi.
Nanetti je prvi saopštio taj podatak, a mi ga u praksi proverili i potvrdili u Srbiji prošle godine.
U eksperimentu èije je rezultate izneo na Kongresu, Nanetti je sa saradnicima pokušao da utvrdi kako taèno utièe na efikasnost oksalne kiseline smanjenje njene koncentracije ili smanjenje kolièine šeæera u rastvoru. Eksperiment je paralelno sprovoðen i u kontinentalnom delu zemlje (Modena), i u primorskom delu (Siena). Svaku eksperimentalnu grupu èinilo je 50 pèelinjih društava. Prva grupa je tretirana standardnim rastvorom (60 grama dihidrata kiseline na litar 60%-nog sirupa), druga grupa rastvorom sa manje kiseline (45,7 grama kiseline na litar 60%-nog sirupa), dok je treæa imala znatno manje šeæera, èak upola manje (62,8 grama kiseline na litar 30%-nog sirupa).
Pokazalo se da se efikasnost u prvoj i drugoj grupi skoro ne razlikuje (87,7% prema 87,1% oborenih varoa), iako je koncentracija kiseline znatno smanjena (za 23,8%). Meðutim, kod treæe grupe gde je šeæer smanjen za èak 50%, efikasnost je iznosila samo 70,3%, što je bilo i statistièki znaèajno. Prirodno opadanje varoe je u kontinentalnom delu zemlje dostizalo 13,6%.

U ovom eksperimentu su društva u kontinentalnom delu zemlje ušla u zimu sa proseèno 8 840 pèela, dok su u mediteranskom delu brojala proseèno 10 530 pèela. Kod društava koja su bila u kontrolnoj grupi i nisu tretirana proseèno uginuæe je iznosilo u kontinentalnom delu 20%, a u mediteranskom 26,6%. Uginuæe u grupi tretiranoj standardnim rastvorom u kontinentalnom delu je iznosilo 26,7%, a u mediteranskom 12,5%. Znaèi, u kontinentalnom delu više od kontrole (za 6,7%), a u mediteranskom manje (za 14,1%). Društva tretirana rastvorom sa manje šeæera imala su veæe uginuæe pèela, u kontinentalnom delu 32,1%, a u mediteranskom 18,9%. Grupa sa manjkom oksalne kiseline nije se znatno razlikovala od grupe sa normalnom (za uslove Italije) dozom. Ono što nas interesuje jeste da u kontinentalnom delu kod primene standardnog rastvora uginuæe pèela nije znaèajno izmenjeno tremanom oksalnom kiselinom.
Ali, bitno je i to da rastvor sa manje šeæera utièe na nešto veæe uginuæe pèela. Izmerili su i da je u grupi sa manje šeæera u rastvoru, u proleæe bilo manje legla u odnosu na netretirana društva (za 21% manje), što nije sluèaj kod grupe tretirane standardnim rastvorom (6,4% manje). Meðutim, autori smatraju da to nisu adekvatni parametri, jer nije utvrðena statistièka znaèajnost, pa im ne treba pridavati važnost.
U svom drugom radu, Nanetti je ispitivao sudbinu oksalne kiseline u pèelinjoj zajednici putem radiohemijskih ispitivanja. Pèelinjoj zajednici je dat 41 mililitar standardnog rastvora oksalne kiseline. Pomoæu ubaèenog radioaktivnog markera utvrðivano je prisustvo oksalne kiseline iz razlièitih uzoraka uzetih iz te košnice u predstojeæih mesec dana. Relativno visoko beta zraèenje pronaðeno je u sveže izgraðenom vosku i sveže izluèenim voštanim ploèicama. U ostatku istraživanja potvrðena je hipoteza da pèele metabolišu oksalnu kiselinu poreklom od našeg tretmana. In vivo i in vitro eksperimenti ukazuju da se metabolisanje oksalne kiseline vrši putem dekarboksilacije, èija enzimska priroda tek treba da bude utvrðena buduæim istraživanjima. U treæem radu, Nanetti je sa saradnicima ispitivao kako se oksalna kiselina ponaša u pèelama i na pèelama kojima je u šeæernom sirupu dodata njena mala kolièina (1,7 grama po društvu). Drugo društvo je tretirano sublimacijom (1,4 grama èiste oksalne kiseline). Oba društva su bila sliène snage. Iz njih je uziman po uzorak od 50 pèela na 0, 24, 48, 72, 96 i 168 sati. Posle nežnog ispiranja, seciran je digestivni sistem pèela. Posle 24 èasa, u oba društva se kod pèela našla približno ista ukupna kolièina oksalne kiseline (8,5 mikrograma po pèeli). Kasnije je kod društava tretiranih sublimacijom ustanovljena manja kolièina oksalne kiseline u digestivnom sistemu. Naredni korak je uraðen na pèelama uzetih iz društva 24 èasa nakon tretmana nakapavanjem oksalnom kiselinom, koje su prethodno pokazivale visok nivo oksalne kiseline u digestivnom traktu. Po 30 pèela je stavljeno u svaki od èetiri laboratorijska kaveza gde su hranjene rastvorom meda (1:1) po želji (ad libitum). Pèele uzete pre tretmana su služile kao kontrola. Konzumiranje hrane i smrtnost pèela su mereni tokom 16 dana. U prvih 24 i 48 sati uzimanje hrane je bilo statistièki niže kod tretiranih pèela, ali proseèan unos kod jedne pèele tokom èitavog perioda (1 022,5 miligrama po pèeli) nije bio statistièki znaèajan. Tokom 16 dana, kumulativni mortalitet je iznosio 45,8% i 42,8% kod tretiranih i kontrolnih (netretiranih) pèela što nije statistièki znaèajno. Eksperiment pokazuje da kontaminacija oksalnom kiselinom kod tretiranja može da ima privremeni uticaj na pèelinji odnos prema hrani. Nije utvrðena statistièki znaèajna razlika u smrtnosti pèela. Rezultati potvrðuju da nema akutnog trovanja pèela oksalnom kiselinom pri korišæenju uobièajenih doza. Ovde treba ponovo naglasiti da je za njih „uobièajena“ doza skoro dva puta veæa od one koju mi u Srbiji veæ koristimo i postižemo dobre rezultate.
Najsretniji je onaj čovjek koji je učinio sretnima najviše drugih ljudi.
zvones
Aktivan
Postovi: 1289
Pridružen/a: 07 lis 2010, 12:36
Lokacija: Sarajevo

Re: OKSALNA KISELINA

Post Postao/la zvones »

balasevic je napisao/la:EVO SAD SAM OVO PROCITAO PA KO HOCE NEKA CITA

Dr med. Rodoljub Živadinoviæ, Žitkovac
Ing. Vlastimir Spasiæ, Niš
Milutin Petroviæ, Kragujevac

NOVOSTI O OKSALNOJ KISELINI
U glavnom gradu Irske, Dablinu, od 21. do 26. avgusta 2005. godine, održan je 39. svetski pèelarski Kongres. Za ovaj pilot broj èasopisa Pèelar na latinici izdvojili smo informacije o oksalnoj kiselini.
Vidim da ti Balševiću nitko nije odgovorio na ovaj članak . Obzirom da je tekst kao što vidiš napisan poslje Apimondije 2005. to je citirano više puta . Pošto ipak, mnogima te
stvari nisu jasne, a ti voliš čitati upućujem te na ovu rasprav: http://www.pcela.hr/forum/viewtopic.php ... 937#p85288 u kojoj imaju dvije stranice teksta. Vrlo je važno da obratiš pažnju na obojene dijelove , ali da bi oni bili jasniji, treba pogledati i video koji je postavio Blaško: http://spos.info/forum/index.php?topic= ... #msg367285 , pa zatim pročitati i njegov sljedeći post . O tome je on nešto pisao i ovdje , samo nije bilo videa . Moram reči da sam ja još prije nekoliko godina pisao o nekim sumnjama , ali do ovog videa nisam imao dokaze , pa se i ja kolegi zahvaljujem .
Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše
koristi u vojne svrhe !
BPero
Registrovan
Postovi: 1
Pridružen/a: 17 svi 2013, 11:28

Re: OKSALNA KISELINA

Post Postao/la BPero »

pozdrav svima, moj prvi post, pa....

Biljka rabarbara (Rheum rhabarbarum) se ubraja u povrće najbogatije oksalnom kiselinom koja veže kalcij u crijevima i tvori netopiv kalcijev oksalat. Listovi sadrže znatno veće količine oksalne kiseline zbog čega se ne smiju upotrebljavati dok se za ljudsku prehranu koriste isključivo peteljke koje sadrže mali udio oksalne kiseline. U peteljkama sadržana oksalna kiselina pospješuje probavu i potiče izlučivanje mokraće.

Smatra se da konzumacija rabarbare pomaže kod tegoba pražnjenja crijeva - u malim količinama zaustavlja proljeve, a u malo većim količinama potiče peristaltiku i pražnjenje crijeva kao dobar prirodni laksativ. Također se smatra da ima pozitivno djelovanje na razne upale jetre tako što pojačava lučenje žuči te pročišćava i jača jetru, a djeluje i na kožne tegobe kao što su opekotine, čirevi, rane i osip.

Biljke koje imaju isto oksalnu su: Zečja soca - lat. Oxalis acetosella:
Mlada je biljka jestiva, no zbog količine oksalata treba je konzumirati u manjoj količini.
onda špinat: Špinat ima dosta željeza, ali i oksalne kiseline.
links:
http://bs.wikipedia.org/wiki/Rabarbara

http://hr.wikipedia.org/wiki/Špinat

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ze%C4%8Dja_soca


Da li je neko koristio ovako svježe listove u košnici?
Avatar
Ermin.ef.
Čita i piše, dobar
Postovi: 182
Pridružen/a: 13 svi 2012, 16:20
Lokacija: Kakanj

Re: OKSALNA KISELINA

Post Postao/la Ermin.ef. »

ja sam cuo od starijih pcelara da su nekada davno kad se tek pojavila varoa koristili usitnjeni pelin koji su stavljali na podnicu pa kazu da je obarao varou al se ona vracala na pcele citajuci tvoj post naum mi pade mozda tada nisu imali zicane podnjace? u svakom slucaju bilo bi interesantno isprobati koristenje ovih i slicnih biljaka na ovaj nacin u borbi protiv varoe.
dzenan
Čita i piše, dobar
Postovi: 105
Pridružen/a: 05 srp 2013, 22:13

Re: OKSALNA KISELINA

Post Postao/la dzenan »

Postovane kolege interesuje me dali je sada kasno za tretman oksalnom kiseliniom,posto je na mom malom pcelinjaku vec duze vrijeme toplo vrijeme i pcele izlijecu svaki dan.Da budem precizniji pcelinjak se nalazi 15 km od Sarajeva na nadmorskoj visini od oko 750 met.Danas mi jedan stari pcelar rece da je on danas to odradio pa da i ja odradim sutra pa pitam vas ovdje iskusnije pcelare dali je pravo vrijeme za to.Hvala unaprijed.Lijep pozz.
Avatar
senad
Site Admin
Postovi: 3029
Pridružen/a: 12 tra 2008, 13:56
Lokacija: Grapska // Klokotnica
Kontakt:

Re: OKSALNA KISELINA

Post Postao/la senad »

Radi nikada nije kasno .
Do uspješnog pčelarenja bez predrasuda.
dzenan
Čita i piše, dobar
Postovi: 105
Pridružen/a: 05 srp 2013, 22:13

Re: OKSALNA KISELINA

Post Postao/la dzenan »

Senade hvala ti na odgovoru,ti si uvjek spreman nama pocetnicima da pomognes nek ti bog podari lijepo zdravlje i srecu, kao i drugim kolegama koji nam ovim putem pomazu.Lijep pozdrav.Dzenan.
Odgovorite